Na jednom hrvatskom otoku stare priče pretvorene su u poseban turistički doživljaj. U Dalmatinskoj zagori nekadašnja željeznička pruga ponovno privlači pozornost posjetitelja, dok u Istri obiteljsko gospodarstvo proizvodi maslinovo ulje koje je osvojilo maksimalnih 100 bodova u jednom od najpoznatijih svjetskih vodiča.

Na prvi pogled, ove priče nemaju mnogo zajedničkog. No povezuje ih jedna važna stvar – ljudi koji su odlučili razvijati svoj kraj, uz podršku lokalne zajednice.

Kada razmišljamo o putovanjima Hrvatskom, najčešće nam na pamet padaju poznate plaže, nacionalni parkovi, povijesni gradovi i turističke atrakcije. No iza tih razglednica skriva se još jedna Hrvatska. Ona malih obiteljskih gospodarstava, zaboravljenih željezničkih postaja, otočnih priča, lokalnih proizvoda i ljudi koji svakodnevno rade na tome da njihova mjesta imaju budućnost.

Upravo takve priče donosi projekt „Promocija dodane vrijednosti LEADER pristupa kroz lokalne priče LAG-ova”, koji provodi Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

Kroz osam video priča iz različitih dijelova zemlje predstavljeni su konkretni primjeri razvoja ruralnih područja. Od Slavonije i Bilogore, preko sjeverne Hrvatske i Istre, pa sve do Dalmatinske zagore i otoka, upoznajemo ljude koji su svoje ideje pretvorili u stvarne projekte.

A neke od tih priča toliko su zanimljive da bi mogle postati i inspiracija za sljedeći izlet.

VIDEO:

Šolta: Kada priče naših baka postanu turistički doživljaj

Zamislite da tijekom odmora na Šolti, umjesto uobičajenog razgledavanja, krenete u šetnju otokom u društvu žene koja vas vraća u neko sasvim drugo vrijeme.

U vrijeme kada se na otoku živjelo drugačije, kada su svakodnevicu oblikovali težak rad, obitelj, običaji i snažna povezanost s morem i zemljom.

Upravo na takvoj ideji nastala je „Šoltanka – jedan život na otoku”, kostimirana interpretacijska tura kojom Sandra Marie Vrandečić, kroz svoj obrt Sandra – The Island Storyteller, oživljava priče o nekadašnjem životu otočanki.

Posjetitelji pritom ne upoznaju samo otočne znamenitosti, nego i ljude, običaje i način života koji su oblikovali identitet Šolte.

Sandra je za pokretanje i razvoj cjelogodišnjeg poslovanja ostvarila potporu od 15.000 eura putem LAG-a Škoji. Sredstva su joj pomogla u nabavi opreme i materijala te razvoju poslovanja i promocije. U videu otkriva i planove za dodatne storytelling ture i pop-up piknike na različitim lokacijama otoka.

Ova je priča posebno zanimljiva jer pokazuje kako turizam na otocima ne mora završiti posljednjim danima ljeta. Lokalna baština može postati temelj kreativnog poslovanja tijekom cijele godine.

LAG Škoji povezuje područja Hvara, Visa i Šolte, a u videu su predstavljena i ulaganja u javne prostore na Šolti, među kojima je uređenje parka u Grohotama.

Dicmo: Legendarna Rera ponovno je dio priče Dalmatinske zagore

Nekada je povezivala Split i Sinj, a danas podsjeća na vrijeme kada je putovanje željeznicom izgledalo potpuno drugačije.

Riječ je o Reri, legendarnoj uskotračnoj željeznici koja je prometovala od 1903. do 1962. godine i ostavila dubok trag u životu Cetinske krajine.

U Dicmu, mjestu nedaleko od Splita, ta je povijest dobila novo mjesto u sadašnjosti. Ondje je uređen Tematski park povijesnih putova i željezničke postaje Rera, projekt koji je krenuo od želje da se zapuštenom prostoru vrati vrijednost i sačuva dio lokalne povijesti.

Park je svečano otvoren 2024. godine, a dodatnu pozornost privukao je povratak obnovljene parne lokomotive, koja je danas jedan od njegovih najzanimljivijih eksponata.

No priča ne završava samo na željeznici. Na ovom se području isprepliću tragovi antičkih prometnica, povijesne željezničke infrastrukture i hodočasničkih putova prema Sinju. U planovima je i daljnja obnova nekadašnje željezničke postaje te razvoj kulturno-interpretacijskih sadržaja.

Projekt je povezan s djelovanjem LAG-a Zagora, a pokazuje kako ulaganje u lokalnu baštinu može prerasti u nešto puno veće od uređenja javnog prostora.

Za ljubitelje neobičnih izleta, povijesti i starih vlakova, Dicmo je još jedan razlog za istraživanje Dalmatinske zagore.

Sjeverna Istra: Od zapuštenih maslinika do maksimalnih 100 bodova

Istra je već godinama sinonim za vrhunsko maslinovo ulje, ali iza svakog uspjeha stoje godine rada, ulaganja i obiteljskog znanja.

Jedna od takvih priča dolazi s obiteljskog gospodarstva Ipša. Ivan Ipša u videu govori kako je obitelj sredinom 1990-ih počela obnavljati stare maslinike i saditi nove. Od približno 150 stabala, gospodarstvo je postupno naraslo na oko 4.500 maslina.

S vremenom su se maslinama pridružili i vinogradi. Danas obitelj, prema podacima iz videa, ima približno 25.000 trsova, proizvodi oko 20.000 boca vina te između 6.000 i 12.000 litara maslinova ulja godišnje.

Njihovi proizvodi nalaze kupce u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno je impresivan rezultat u međunarodnom vodiču Flos Olei 2027, u kojem je Uljara Ipša osvojila maksimalnih 100 od 100 bodova.Takav rezultat ne dolazi preko noći.

Na gospodarstvu su ulagali u opremu prilagođenu zahtjevnom terenu istarskih terasa, a dio ulaganja ostvaren je uz potporu LAG-a Sjeverna Istra. Ivan Ipša u videu navodi ulaganje vrijedno približno 100.000 eura, od čega je potpora iznosila oko 40.000 eura.

Ova priča pokazuje da iza proizvoda koji danas postižu međunarodni uspjeh često stoje desetljeća upornosti, obiteljske tradicije i pametnih ulaganja.

Bilogora: Tradicionalni sir koji čuva okus jednog kraja

Hrvatska gastronomska karta mnogo je bogatija od jela i proizvoda koje najčešće viđamo u turističkim vodičima. Jedan od zanimljivijih primjera dolazi iz Bilogore, gdje se generacijama čuva tradicija proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

U videu predstavljenom kroz LAG Sjeverna Bilogora upoznajemo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji se članovi proizvodnjom mlijeka bave desetljećima. Danas proizvode svježi sir, vrhnje, maslac, jogurte i druge mliječne proizvode, a posebno mjesto u njihovoj ponudi zauzima Bjelovarski kvargl.

Riječ je o tradicionalnom siru koji je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, što dodatno potvrđuje njegovu povezanost s krajem iz kojeg dolazi.Predstavnik gospodarstva u videu ističe kako im LAG pomaže u promociji i povezivanju s drugim lokalnim proizvođačima, među ostalim i kroz nastupe na sajmovima.

Upravo su takvi proizvodi jedan od najboljih načina upoznavanja nekog kraja. Jer ponekad se povijest, tradicija i identitet mjesta najbolje mogu upoznati – kroz okuse.

Terra Liburna: Ranč, koze i pčelarska tradicija koja traje generacijama

U zaleđu Kvarnera ruralni razvoj ima mnogo različitih lica. Jedno od njih je Ranč Anđeli, koji djeluje u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Njegova vlasnica u videu govori o počecima poslovanja i potpori koju je ostvarila putem LAG-a Terra Liburna.

Zahvaljujući sredstvima uloženima u razvoj gospodarstva nabavljeni su traktor, koze i oprema, a uređeni su i prostori potrebni za njihov uzgoj. No Terra Liburna u filmu donosi i jednu drugu zanimljivu priču – onu o pčelarstvu.

Predstavljeno je obiteljsko pčelarstvo koje se tim poslom bavi već tri generacije. Uz potporu su nabavljene pčelarske vage, solarni električni pastiri i vrcaljka za med. Možda se na prvi pogled ne radi o velikim ulaganjima, ali za mala obiteljska gospodarstva takva oprema može značiti učinkovitiji rad, lakše praćenje proizvodnje i bolje uvjete za budući razvoj.

A upravo se na takvim malim, konkretnim pomacima često gradi dugoročna održivost života na selu.

LAG Una: Od nekoliko košnica do ozbiljne proizvodnje meda

Još jedna priča o pčelarstvu dolazi s područja LAG-a Una. Pčelar Marko Molnar u videu objašnjava kako se pčelarstvom počeo baviti 2010. godine. U početku je imao tek nekoliko košnica, a danas njegovo gospodarstvo broji približno 110 pčelinjih zajednica.

Bavi se selećim pčelarstvom, što znači da košnice tijekom godine premješta na različite lokacije, ovisno o cvatnji i dostupnosti paše. Na taj način proizvodi više vrsta meda, među kojima su bagremov, kestenov i cvjetni med. Uz podršku LAG-a Una nabavio je opremu koja mu olakšava rad, uključujući kontejner, vrcaljku, komoru za dekristalizaciju meda i automatsku punilicu.

Osim financijske potpore, u videu posebno ističe pomoć pri pripremi dokumentacije i prijavi projekta. Ova priča podsjeća nas da iza svake staklenke domaćeg meda stoji mnogo više od samog proizvoda – znanje, rad, briga o pčelama i prilagodba prirodnim uvjetima.

Slavonija: Od 12 krava do suvremenog obiteljskog gospodarstva

Kada se govori o budućnosti hrvatske poljoprivrede, često se postavlja pitanje mogu li mala obiteljska gospodarstva opstati i razvijati se. Jedan odgovor dolazi s područja LAG-a Vuka-Dunav, gdje je u videu predstavljeno gospodarstvo koje se proizvodnjom mlijeka na sadašnjoj lokaciji bavi od 2001. godine.

Počeli su s 12 krava, a danas ih imaju oko 70, od kojih je približno 55 redovito u mužnji. Godine 2018. počeli su se baviti i preradom mlijeka, čime su napravili važan korak u razvoju obiteljskog poslovanja. U međuvremenu su modernizirali proizvodnju, uključujući ugradnju robota za mužnju, a uz potporu ostvarenu kroz LEADER pristup uredili su prostor potreban za rad gospodarstva.

Vlasnik u videu posebno naglašava koliko mu znači suradnja s lokalnim LAG-om, čiji predstavnici poznaju njihove potrebe i mogu im pomoći u pripremi i provedbi projekata. To je možda i jedna od najvažnijih poruka cijelog projekta: podrška je najučinkovitija kada dolazi od ljudi koji poznaju teren i razumiju svakodnevne izazove lokalnih proizvođača.

LAG Izvor: Zašto jedno dječje igralište može značiti više nego što mislimo?

Ne mora svaki uspješan projekt završiti novim proizvodom, turističkom atrakcijom ili većom proizvodnjom. Ponekad je najveća promjena obnovljeni društveni dom, uređeni park ili igralište na kojem se okupljaju djeca iz susjedstva. Upravo takva ulaganja u središtu su priče LAG-a Izvor, koji povezuje deset gradova i općina na području Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije.

Riječ je o području koje obuhvaća 146 naselja i približno 64.000 stanovnika. Prema navodima predstavnika LAG-a, više od polovice sredstava usmjereno je u društvene projekte: obnovu društvenih i vatrogasnih domova, uređenje dječjih i sportskih igrališta te parkova.

Zašto je to toliko važno? Zato što kvaliteta života u manjim sredinama ne ovisi samo o radnim mjestima i prihodima. Važno je imati prostor za druženje, aktivnosti, lokalna događanja i svakodnevni život.

Upravo takvi sadržaji mogu biti jedan od razloga zbog kojih će mlada obitelj odlučiti ostati u svojem mjestu.

Što povezuje sve ove priče?

Na prvi pogled, jedna kostimirana turistička tura, obiteljska uljara, obnovljena željeznička postaja i dječje igralište nemaju mnogo zajedničkog. No sve su to primjeri razvoja koji kreće od lokalnih potreba.

Iza njih stoji LEADER pristup, europski model razvoja ruralnih područja koji polazi od ideje da ljudi koji žive na određenom području najbolje poznaju njegove mogućnosti i izazove.

U Hrvatskoj se provodi putem lokalnih akcijskih grupa, odnosno LAG-ova, koje povezuju predstavnike lokalne samouprave, poduzetnike, poljoprivrednike, udruge i druge članove zajednice. Njihova uloga nije samo raspisivanje natječaja i dodjela potpora. Važni su i savjetovanje, povezivanje ljudi, razmjena iskustava te pomoć u pretvaranju ideja u konkretne projekte.

A koliko je taj pristup važan pokazuje i podatak Hrvatske mreže za ruralni razvoj: u programskom razdoblju 2023. – 2027. odabrano je 56 LAG-ova koji raspolažu s gotovo 103 milijuna eura za provedbu razvojnih projekata, suradnju i povezane aktivnosti.

Osam priča koje vrijedi pogledati

Sve ove primjere, zajedno s izjavama ljudi koji stoje iza njih, donosi zajednički video projekta „Promocija dodane vrijednosti LEADER pristupa kroz lokalne priče LAG-ova”.

U njemu sudjeluju LAG-ovi Vuka-Dunav, Izvor, Sjeverna Bilogora, Una, Terra Liburna, Sjeverna Istra, Zagora i Škoji.

Njihove priče pokazuju da ruralna Hrvatska nije samo prostor iz kojeg se odlazi, nego i prostor u kojem nastaju nove ideje, čuva se baština, razvijaju poslovi i stvaraju kvalitetniji uvjeti za život.

Možda je upravo to najljepši zaključak ovog putovanja kroz osam različitih krajeva Hrvatske.

Ponekad velike promjene počinju malim idejama – i ljudima koji odluče da vrijedi pokušati.

Pogledajte video i upoznajte ljude iza ovih priča:

Projekt „Promocija dodane vrijednosti LEADER pristupa kroz lokalne priče LAG-ova” provodi Hrvatska mreža za ruralni razvoj. Aktivnost je sufinancirana sredstvima Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) i dio je provedbe njezina Godišnjeg akcijskog plana.