Koliko ste puta prošli pokraj neke zagrebačke zgrade i zapitali se što se zapravo nalazi iza njezinih vrata? Ovog vikenda neka od tih vrata bit će otvorena posjetiteljima – i to potpuno besplatno.

Od 9. do 11. listopada 2026. održava se četvrto izdanje festivala Open House Zagreb, tijekom kojeg će posjetitelji moći upoznati čak 38 zagrebačkih građevina, urbanih cjelina i arhitektonskih lokaliteta.

I ne radi se samo o gledanju pročelja.

Organizirana su besplatna stručna vodstva koja vode arhitekti, povjesničari umjetnosti, urbanisti i drugi stručnjaci, a cilj je pokazati Zagreb iz perspektive koju u svakodnevnom prolasku gradom uglavnom ne primjećujemo.

Među ovogodišnjim lokacijama nalaze se Glavni kolodvor, Krematorij, Palača HAZU, Meštrovićev paviljon, nekadašnja Tvornica duhana, Uspinjača, Hotel Palace, Starčevićev dom, zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova i brojne druge.

Glavni kolodvor – zgrada duga čak 186,5 metara

Jedna od lokacija uključenih u ovogodišnji program je zagrebački Glavni kolodvor.

Zgrada je izgrađena između 1891. i 1892. godine prema projektu mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa, a dugačka je čak 186,5 metara.

Danas je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a nakon oštećenja u potresima 2020. godine prolazi kroz konstrukcijsku i energetsku obnovu.

Zanimljivo je da su natkriveni peroni i podzemni tuneli dodani tek krajem 1930-ih, dok je unutrašnjost uređivana i prije Univerzijade 1987. godine.

Krematorij – građevina koja se ne otkriva odjednom

Na popisu je i zagrebački Krematorij na Mirogoju, smješten uz Remetsku cestu.

Njegova arhitektura osmišljena je tako da se građevina posjetitelju ne otkriva odjednom. Krovne plohe skrivene su ispod razine pogleda pri dolasku, a cijeli se kompleks postupno otkriva kretanjem kroz prostor i krajolik.

Krematorij je okružen šumom i povezan s Gajem urni, a grobno-parkovni prostor prostire se na oko 20 hektara.

Nekadašnja Tvornica duhana dobila je potpuno novu namjenu

Još jedna zanimljiva lokacija je zgrada nekadašnje Tvornice duhana Zagreb u Klaićevoj ulici.

Sagrađena je još 1882. godine, kada se taj dio Zagreba nalazio na rubu grada, a danas se smatra najcjelovitije očuvanom građevinom zagrebačke industrijske arhitekture 19. stoljeća.

Nakon velikih oštećenja u potresima 2020. godine zgrada je prošla konstrukcijsku, cjelovitu i energetsku obnovu te je prenamijenjena za potrebe Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Meštrovićev paviljon mijenjao je namjenu nekoliko puta

Jedna od najprepoznatljivijih zagrebačkih građevina također je dio programa.

Ideju za Meštrovićev paviljon osmislio je Ivan Meštrović 1934. godine, a zgrada je završena 1938. godine.

Tijekom svoje povijesti građevina je služila kao galerijski prostor, džamija, Muzej revolucije te ponovno izložbeni prostor Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Danas ponovno prolazi kroz veliku obnovu koja uključuje i rekonstrukciju karakteristične kupole.

Starčevićev dom također otvara svoja vrata

U programu je i Starčevićev dom, podignut 1894. i 1895. godine.

Zgrada je bila povezana s rješavanjem stambenog pitanja Ante Starčevića i djelovanjem Stranke prava. Na prvom katu nalazio se Starčevićev stan, dok su u drugim prostorima bile dvorane za sastanke, uredništvo novina te velika dvorana za skupštine, plesove i koncerte.

Na vrhu kupole nekada se nalazila ženska figura s bakljom koja je simbolizirala prosvjetu i slobodu.

U Dubravi je trebao niknuti golemi Sveučilišni grad

Open House Zagreb nije ograničen samo na ulazak u pojedinačne zgrade.

Jedna od šetnji vodi kroz Studentski grad u Dubravi, iza kojeg se krije gotovo zaboravljena zagrebačka urbanistička priča.

Na tom području bio je planiran golemi Sveučilišni grad na površini od oko 600 hektara, zamišljen za približno 12.000 stanovnika – studente, profesore te administrativno i pomoćno osoblje.

Trebao je funkcionirati gotovo kao samostalan gradski satelit sa sveučilišnim, stambenim i drugim sadržajima, ali ambiciozni projekt nikada nije realiziran u planiranom opsegu.

Tijekom Open Housea posjetitelji mogu prošetati ovim dijelom grada i upoznati tragove nekadašnjeg projekta.

Što se još može obići?

Ukupno je u programu 38 lokacija.

Osim navedenih, među njima su Palača HAZU, Hotel Palace, Novinarski dom, Zanatlijski dom, Obrtni dom, Kuća Heinzel u kojoj je danas HINA, Kuća Babočaj-Gvozdanović, IX. gimnazija, Glazbeno učilište Elly Bašić, Kazalište Trešnja, Centar KNAP, Uspinjača, crkva i samostan sv. Franje Asiškog, Graditeljska tehnička škola, Kuća Mayer, novi dječji vrtić u Podbrežju, Ambulanta u Gračanima i Mrtvačnica groblja Resnik.

U program su uključene i veće stambene i urbanističke cjeline poput Malešnice, Borovja, Podbrežja, POS-a Zapruđe, Španskog i Jelkovca.

Zato se ne radi samo o otvaranju vrata zgrada, već o prilici da se kroz stručna vodstva upoznaju i dijelovi Zagreba kraj kojih svakodnevno prolazimo, a o njihovoj povijesti i arhitekturi često znamo vrlo malo.

Sve je besplatno, ali potrebno se prijaviti

Svi programi Open House Zagreba su besplatni, no za stručna vodstva potrebna je prethodna prijava putem službene stranice festivala.

Program se može pregledavati prema danima – petak 9., subota 10. i nedjelja 11. listopada – kao i prema ovogodišnjim temama.

Broj mjesta na pojedinim obilascima je ograničen pa se za željene lokacije isplati prijaviti na vrijeme.

Ako volite otkrivati grad iz neke sasvim druge perspektive, ovo je odlična prilika da Zagreb ne gledate samo izvana.

Jer ponekad su najzanimljivija mjesta upravo ona pokraj kojih prolazimo svaki dan – a nikada nismo zavirili iza njihovih vrata.

Foto –  Lajos Kristóf Kántor