Svi ovih dana pričaju o super Japancima koji na svjetskom prvenstvu u Rusiji sve počiste sa sobom, pa evo zašto je to tako i zašto to rade
Odgovor leži u japanskom načinu školovanja i odrastanja. Tamo je sasvim normalno da učenici čiste svoju školu, svaki njezin dio, pa čak i zahode. Oni ne ostavljaju nered za sobom
Japanski navijači iznenadili su i impresionirali svijet kada su u utorak, nakon utakmice s Belgijom (koju su izgubili nesretno), očistili stadion i dijelili darove belgijskim navijačima. Japanski igrači su pak izglancali svoju svlačionicu kao zahvalu na gostoprimstvu. Svi su ostali u pozitivnom čudu.
Ovako je reprezentacija Japana ostavila svlačionicu poslije utakmice s Belgijom kako bi se zahvalili Rusima na gostoprimstvu tijekom Mundijala. Na stolu su ostavili i papir na kojem na Ruskom piše “hvala” (Spasibo)
Amazing from Japan.
This is how they left the changing room after losing v Belgium: cleaned it all.
And in the middle, have left a message to Russia: “Spasibo” (Thank you) pic.twitter.com/lrwoIZt2pR— Tancredi Palmeri (@tancredipalmeri) July 3, 2018
Nije prvi put da su japanski navijači očistili tribine. Napravili su to i nakon utakmice s Kolumbijom, a i na mnogima prije ovog Svjetskog prvenstva.
A zašto oni to uopće rade?
Odgovor leži u načinu njihovog školovanja i odrastanja općenito. Tamo je sasvim normalno (i obavezno) da učenici čiste svoju školu i to krpama koje su donijeli od kuće, uključujući svaki njezin dio, pa čak i zahode – to je dio njihove edukacije.
Od prvog dana čiste školu, peru prozore, glancaju stubišta, brišu vrata, poslužuju obroke svojim kolegama, čiste nakon užine… Uče kako biti odgovorni i marljivi. Dok su skroz mali, u prvim razredima, pošteđeni su čišćenja WC-a već to rade stariji učenici.
Is in their blood RT”@TSBible: Japan fans cleaning up the stands again after last night’s game against Greece! pic.twitter.com/bHNIUt6jNs“
— EFF Captured Me (@charmlingo) June 20, 2014
Učitelji im usađuju važnost čuvanja i čišćenja mjesta na kojima borave jer je to dio njihovog života i kulture, prenosi portal India Today.
Oni im dodjeljuju zadatke, zapravo rade rasporede – kada tko i što čisti. Paze da učenici cirkuliraju na svim područjima, da raspored bude pravedan. Stariji učenici znaju mlađima pokazivati kako se što radi. Radi se timski, učenici pomažu jedni drugima, surađuju. Na taj način uče i kako suosjećati s drugima te koliko je suradnja i pomaganje važno.
Most Japanese schools do not employ janitors, students clean their schools and surroundings….! pic.twitter.com/1dQNwxb0yz
— What The F*** Facts (@WhatTheFFacts) August 25, 2015
Cilj je, objašnjavaju tamošnji stručnjaci, potaknuti učenike da budu integrirani i produktivni članovi japanskog društva. Oni se drže mota: “Ako koristite neki prostor, vaša je dužnost i odgovornost osigurati da taj prostor ostavite čistim.”
Osim odgovornosti i radnih navika, učenicima se usađuje važnost čistoće i toga koliko je važno cijeniti okoliš u kojem se boravi. Također, u školi se ne boravi u cipelama kojima se hoda po vani kako se prljavština ne bi unosila u učionice.
Ta praksa naziva se “Gakko Soji” (školsko čišćenje), a temelje vuče iz budističkog učenja koje objašnjava važnost očuvanja okoliša i tijela. Oni znaju da čisti okoliš i zdravo tijelo pozitivno utječu na umne sposobnosti.
Izvor: 24.sata.hr
