Pad putovanja zbog korone ugrozio ispunjavanje zadnjeg uvjeta za ukidanje viza za SAD, pa MVEP traži pomoć onih koji sigurno ispunjavaju uvjete za dobivanje američke vize, čime bi se postotak odbijanja spustio ispod tri posto piše večernji list

Mnistarstvo vanjskih i europskih poslova uputio je zamolbu državnim službenicima u resornom i drugim ministarstvima te kolegama iz bankarskog i poslovnog sektora da – samo ako to žele – podnesu zahtjev za vizu za putovanje u SAD. Kako je riječ o podnositeljima koji će gotovo sigurno tu vizu i dobiti, time bi se poboljšala statistika i spustila stopa odbijenica ispod tri posto, što je posljednji kriterij za ukidanje turističkih i poslovnih viza za SAD, doznajemo od izvora u MVEP-u. Naš poziv ne znači obvezu, već je to samo informacija o mogućnosti da se uključe u proces. Sve je na dobrovoljnoj bazi

Nadoknadili bi trošak

Hrvatska je bila nadomak ispunjavanju tog uvjeta, no pandemija koronavirusa zaustavila je putovanja i broj zahtjeva za vizama smanjila na minimum, pa je ovo način da se nadoknadi taj manjak. Vremena ima malo jer Amerikanci fiskalnu godinu, tijekom koje obračunavaju stopu odbijenica, zaključuju s 30. rujna.

Dohvatimo li taj datum, vize se ukidaju sljedeće godine. Kako sada stoje stvari, potrebno nam je oko 2000 odobrenih viza, a u računicu treba ukalkulirati i podatak da, prema sadašnjoj statistici, 33 pozitivna rješenja poništavaju učinak jedne odbijenice. Kad država jednom uđe u bezvizni režim sa SAD-om, taj je status stalan i u principu se ne revidira. Propusti li Hrvatska ovaj vlak, sada kad je nadomak cilju koji čeka od proglašenja neovisnosti, ulazimo u novu fiskalnu godinu i cijeli postupak računanja stope odbijenica počinje ispočetka. – MVEP potiče sve aktivnosti s ciljem ispunjenja preostalih uvjeta za uključivanje u Program izuzeća od viza kako bi se za to stekli uvjeti u 2021. godini. Time će se omogućiti nesmetano putovanje hrvatskih državljana u SAD, pridonijeti lakšem povezivanju, kao i razvijanju poslovnih veza sa SAD-om. Hrvatska je jedna od četiriju država članica EU čiji državljani još uvijek trebaju vizu za ulazak u SAD i već dulje vrijeme ulažemo znatne napore da se ta činjenica promijeni na dobrobit hrvatskih državljana, kao i znanstvene i poslovne zajednice – kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Da je situacija normalna i da nema pandemije koronavirusa, Hrvatska bi uobičajenim tempom smanjivala stopu odbijenica. Još je početkom ove godine američka strana, promatrajući trend, bila uvjerena da će već ove godine stopa odbijenica biti manja od tri posto. No u izvanrednim okolnostima pronašao se način kako nadoknaditi zastoj zbog pandemije. Postupak vodi MVEP i prvotna je ideja bila da zamole svoje službenike koji još nemaju B1 i B2 vizu da je izvade, no njihov broj je nedovoljan, pa je zamolba otišla i na druge adrese. Kako je uglavnom riječ o zaposlenicima državne uprave, to povećava vjerojatnost da će vizu i dobiti, budući da imaju stalni posao, a veliki dio njih je prošao neke vrste sigurnosnih provjera te je postupak usklađen s EU i NATO standardima. Trošak podnošenja zahtjeva – 160 dolara – bit će onima koji to zatraže isplaćen iz viška u proračunu iz stavke za službena putovanja jer je budžet zbog pandemije i uštede na predsjedanju EU u plusu. Ulog je to koji će se višestruko vratiti – ne samo da će olakšati putovanja, turistička i obiteljska, posebno s obzirom na brojnu dijasporu, već i ona poslovna, dok s druge strane bezvizni režim povećava vrijednost hrvatske putovnice. Ovakav potez hrvatska strana zasigurno nije napravila na svoju ruku. Još su nam u prosincu prošle godine iz američkog veleposlanstva u Zagrebu kazali kako ohrabruju Hrvatsku da se ugleda na uspješne korake koje je poduzela poljska vlada u primanju u bezvizni režim, a veleposlanik William Kohorst je isti prijedlog iznio i na sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Poljska je postupila slično Hrvatskoj, s tim da je kod njih vađenje vize za državne službenike bilo obavezno. Ovih dana iz američkog veleposlanstva su nam kazali kako su i “dalje posvećeni partnerstvu s hrvatskom Vladom. Stopa odbijenica samo je jedan od elemenata tog programa te postoji niz drugih zahtjeva za razmjenu informacija, tehničkih i sigurnosnih zahtjeva na kojima je Hrvatska postigla značajan napredak tijekom protekle godine”. Gledajući širi kontekst, da bi se došlo do sad vrlo izglednog cilja, trebalo je zadovoljiti više uvjeta – imati dobre političke odnose, a Hrvatska je na njima dugo i uspješno radila, i bilateralno i kao NATO partnerica, te je država koja u ovom dijelu Europe ima specifičnu težinu. Drugi dio je ispunjavanje tehničkih standarda i kvalitete, što je također odrađeno, ne samo zbog Amerike, nego i Schengena, a to uključuje tehničku opremljenost, dobro funkcioniranje graničnih službi, obradu i dijeljenje sigurnosnih podataka i putovnice najvišeg standarda. Tek na trećem mjestu je smanjivanje stope odbijenica, što je zakonski uređeno u SAD-u, i taj dio se jednostavno mora ispuniti.

Dvostruko oporezivanje No vize, koje su uvijek u fokusu javnosti, samo su dio šireg paketa koji bi se trebao zaključiti s Amerikancima. Hrvatska, primjerice, radi na ukidanju dvostrukog oporezivanja od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, a prije nekoliko dana nacrt tog sporazuma koji će uvelike olakšati rad gospodarskom sektoru dostavljen je ministru financija Zlatku Mariću. Dohvati li Hrvatska svoj cilj za smanjenje odbijenica do 30. rujna, sljedeće godine će se finalizirati oba sporazuma, i to bez obzira na to tko će nakon američkih izbora tada sjediti u Bijeloj kući.