Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode čime se gotovo 10% teritorija Republike Hrvatske nalazi pod zaštitom.

„Posljednjeg dana stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i duha.“ Ovako je o Kornatima pisao irski pisac George Bernard.  Nije li to odličan poziv da se posjeti najveći i najrazvedeniji morski park na Mediteranu, čudo prirode i labirint od 89 otoka, otočića i hridi.

1.Kornati su postali Nacionalnim parkom 1980. godine (13. kolovoza) – zbog ljepote okoliša, razvedenosti obalne crte, zanimljive geomorfologije i bogatih biocenoza morskog ekosustava.

2. Godine 2020. slavi se 40. godišnjica proglašenja Kornata Nacionalnim parkom. Iako je pandemija koronavirusa ograničila em kretanje em društvena okupljanja Nacionalni park je obilježio veliku obljetnicu prigodnim programom koji je uključivao izložbu fotografija pod nazivom Kurnatska ovca autora Mile Rameše,  zabavno-gastronomski program i paradu tradicijskih brodova na Staroj rivi u Murteru.

3. Površina parka uključuje 217 km2 od toga je ¼ površine parka kopno odnosno 50 km2, dok je ¾ dio morskog ekosustava odnosno more zauzima ¾ parka.

4. Kornati su smješteni na srednjem Jadranu u sjevernoj Dalmaciji na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, a teritorijalno pripadaju Šibensko-kninskoj županiji.

5. Kornati su udaljeni 7 morskih milja od otoka Murtera kojem tepaju da su Vrata Kornata te oko 15 morskih milja od Šibenika i Zadra.

6. Nacionalni park Kornati uključuje 89 otoka, otočića i hridi u moru. Otoci su svrstani u 2 niza: 1. Kornatski i 2. Pučinski.

7. Ime parka potječe od latinske riječi „corona“ što znači kruna, a ime nose po najvećem otoku Kornatu.

8. Kornati su najrazvedenija otočna skupina na Mediteranu.

9. Pučinski otočni niz karakteriziraju krune – litice, strmci okrenuti prema otvorenom moru. Krune su rezultat pucanja i rasjedanja zemljine kore i procesa korozije, erozije i abrazije. Najviša kornatska kruna je visoka 82 metara, a nalazi se na otoku Klobučar. Dok je najduža kruna duga 1350 metara i nalazi se na otoku Mana (i jedan od najljepših vidikovaca nalazi se na otoku).

10. Najviši vrh na otoku je Metlina 237 metara visok i smješten je  na otoku Kornatu.

11. Kornati su domaćini najveće kamene slojne vapnenačke plohe na Jadranu poznate pod nazivom Magazinova škrila.

12. Prepoznatljiva vizura otoka Kornata su suhozidi koji su nastali rukom vrijednih Kurnatara, a koji su nastali kao bi razgraničili posjedi i pašnjaci i kako bi se spriječilo ovce da prelaze na druge posjede. Na Kornatima je oko 330 kilometara suhozida, najviše se nalazi na najvećem otoku Kornatu.

13. Kopneni dio parka je u 100% privatnom vlasništvu. Pa je za upravljanjem parkom potrebna suradnja između vlasnika posjeda i uprave Parka kako bi se sačuvalo ovo prirodno čudo.

14. Podmorje Kornata je izrazito čisto i prozirno jer svjetlost duboko prodire rezultat čega je bogati podvodni svijet koji uključuje raznovrsni riblji fond, rakove, mekušce, alge kao i svijet koralja. Posebno valja istaknuti  i stanište populacije dobrog dupina. Osim toga Kornati su stanište skupine kukaca, kralježaka, vodozemaca, gmazova i drugih životinja. Kornati su i gnjezdilište brojnih ptica  i među njima se ističe NATURA 2000 vrsta morski vranac.

15. Kornate nazivaju „rajem za nautičare“ prema podacima oni su i najčešći posjetitelji parka, dok preostali dio posjetitelja čine izletnici i ljubitelji robinzonskog turizma. Na Kornatima je nautičarima dostupno 300 vezova, između ostalog na otoku Piškera je smještena ACI Marina Piškera.

16. Osim po turizmu, Kornati su poznati i po ovčarstvu i maslinarstvu. Ovčarstvo je izvorno bila primarna gospodarska aktivnost na otoku – danas je na otoku oko 2.000 ovaca. Uz to valja spomenuti i maslinarstvo –odnosno nasade preko 18.000 maslina.

17. Kornati su domaćini i utvrde Tureta – riječ je o najstarijoj utvrdi na Jadranu iz bizantskog vremena, podignutoj u 6. stoljeću vjerojatno u vojne svrhe  za zaštitu obale i kontrole plovidbe.

18. U uvali Tarac na otoku Kornatu smještena je crkvica Gospe od Tarca podignuta u kasnom srednjem vijeku na ostacima crkve koje je tu ranije postojala – a poznata po zavjetnoj procesiji brodovima koja se održava prve nedjelje u srpnju.

19. Jedini svjetionik na Kornatima se zove Tajerske sestrice.

20. Kornate je u novijoj prošlosti zadesila i Kornatska tragedija jedna je od najvećih mirnodobskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku, a riječ je o požaru na Velikom Kornatu koji se desio 30. kolovoza 2007. godine – a u čijem gašenju je stradalo 12 vatrogasaca. Jedini preživjeli vatrogasac je Frane Lucić iz Tisnog- mjesta na otoku Murteru. Tri godine od tragedije na brdu stradanja podignuto je 12 spomen križeva (dugih 25 metara, širokih 15 metar) izrađenih u tehnici suhozida čiji je autor arhitekt Nikola Bašić – HEROJI SE NE ZABORAVLJAJU!

Zanimljivosti izdvojila Ivona Bačelić Grgić.

P.S. Čitamo se  u zbirci putopisa Samo za taj osjećaj – putešestvije Europom, Azijom do Južne Amerike na stranici Putoholičara u rubrici Putešestvije by Ivona i na blogu Just for this feeling