TOP 14 ZANIMLJIVOSTI O OTOKU KRAPNJU – najnižem otoku na Jadranu sa više stoljetnom tradicijom spužvarenja

1. Krapanj je otok šibenskog arhipelaga. Iz Šibenika se do Krapnja stiže najbržim putem iz Brodarice, turističkog mjesta, udaljenog desetak kilometara od grada, smještenog uz obalu na Jadranskoj magistrali.
2. Brod do Krapnja vozi svega pet minuta, po pristupačnim cijenama, a raspored vožnje broda moguće je provjeriti na stranci šibenskog gradskog parkinga, koji je koncesionar ove brodske linije.
3. Krapanj je od obale Brodarice udaljen svega 300 metara.
4. Krapanj je najniži i najmanji naseljen otok na Jadranu. Površina otoka je 0,36 km². Najniži podrazumijeva najvišu nadmorsku visinu od svega 1,25m.
5. Na Krapnju danas živi oko 170 stanovnika. Primjerice šezdesetih godina dvadesetog stoljeća bio je to najgušće naseljen otok na Jadranu. Ne čudi to, otok je to s tradicijom u ronilaštvu, spužvarstvu i ribarenju.
6. Tradicija spužvarenja u Hrvatskoj vezana je uz otok Krapanj. Više od tristo godina na Krapnju je prisutno spužvarstvo. Godine 2004. obilježena je tristo godišnjica spužvarenja na otoku. Za razvoj spužvarstva na otoku zaslužan je fra Antun Grk s Krete koji je Krapljane obučio ovom zanatu. Na otoku je i nekoliko galerija spužvi.
7. Arhitektura otoka je tipična mediteranska s mahom kamenim kućama i uskim uličicama.
8. Otok je moguće bez iole napora prehodati šetnicom kojom je omeđen i opusti se bez gužvi i upozorenja na plažama o zabrani rezervacije mjesta ostavljanjem ručnika i s lakoćom se održava  aktualna socijalna distanca od 1,5 metra.
9. Krapanjska fešta slavi se 2. kolovoza na blagdan Gospe od anđela tada se tradicionalno nakon crkvenog slavlja održava cjelodnevna pučka fešta.
10. Posljednjih godina, sad već tradicionalno, kolovoza, dan uoči blagdana Gospe od anđela na otoku se održava ženska regata gajeta na vesela. Kroz povijest, veslanje je na otoku Krapnju bio ženski posao. U prošlosti u vrijeme naseljavanja otok je bio bez pitke vode i obradivih površina, pa dok su muškarci otoka spužvarili na otvorenom moru Jadrana i šire, žene su bile zadužene za brigu o obitelji i održavanje polja i vinograda u susjednim mjestima  na kopnu Jadrtovcu, Grebaštici, Donjem polju, do kojih su stizale veslajući. Dok su krapanjski spužvari nadaleko poznati, krapanjske žene ostale su u sjeni, sve do oživljavanja tradicije ženske regate.  Cilj ženske regate gajeta na vesela  je pokazati važnu ulogu žena na otoku  i u Dalmaciji  („žena drži tri kantuna kuće“) kroz povijest, ali i danas.
11. Otokom dominira i stoljetna borova šuma i maslinici.
12. Na otoku je muzej-uljara sv. Lovre iz 1584. godine u kojem je moguće dobiti uvid u način proizvodnje maslinovog ulja kroz stoljeća. Muzej je i poprište kulturnih događanja na otoku.
13. Na otoku je i samostan i crkva svetog Križa. U sklopu samostana djeluje i muzej – s prikazom života na otoku kroz stoljeća, jedan od jedinstvenih eksponata je i ronilačko odijelo sa kraja 19. stoljeća – koja podsjeća na odijelo astronauta. U samostanskoj blagovaonici se krije velika slika posljednje večere venecijanskog slikara Francesca Santacrocea. Samostanska knjižnica je bogata riznica inkunabula, a sadrži i primjerak Biblije iz 1474. godine.
14. Na otoku je uz malenu trgovinu i nekoliko ugostiteljskih objekata u kojima je uz piće moguće uživati i u mediteranskim specijalitetima. Posljednjih godina otok je i domaćin hotelu Spongiola koji se svojom arhitekturom izvrsno uklopio u prostor.

Napisala: Ivona Bačelić Grgić

P.S. Čitamo se: u zbirci putopisa Samo za taj osjećaj – putešestvije Europom, Azijom do Južne Amerike na stranici Putoholičara u rubrici Putešestvije by Ivona i na blogu Just for this feeling.