Arhipelag Zhoushan u provinciji Zhejiang u Kini ima dugu povijest. Otoci su naseljeni već u razdoblju Zhou dinastije (1046. – 256. pr. Kr.), a prvi službeni zapisi o Zhoushanu kao administrativnoj jedinici pojavljuju se u razdoblju Qin dinastije (221. – 206. pr. Kr.). Već tad zapisi donose kako su otoci važni za ribarstvo i pomorsku trgovinu Kine.

Tijekom dinastije Han (206. pr. Kr. – 220.) otoci postaju značajna točka pomorske trgovačke rute, uključujući rani pomorski Put svile. Za vrijeme dinastije Tang (618. – 907.) i Song (960. – 1279.) otoci postaju strateške luke za trgovinu s Korejom i Japanom. I danas se mnogi stanovnici bave ribarstvom, ali sve više i turizmom, jer arhipelag obiluje čistim zrakom, predivnom prirodom i mirnim mjestima za odmor svima koji traže predah od milijunskih gradova. Arhipelag Zhoushan nalazi se u blizini Šangaja, Hangzhoua i Ningboa koji su s glavnim otokom Zhoushanom za sada povezani mostovima. Upravo se gradi najsuvremenija podmorska željeznica koja je već sada čudo suvremene tehnologije i gradnje. Linija će biti duga 76 kilometara, vozit će se ispod razine mora, a vlakovi će voziti brzinom od 250 kilometara na sat. Očekuje se da će ova suvremena linija biti otvorena 2028. godine. Za sad radovi idu prema planu, a kineski mediji redovito pišu o napretku vrhunskih inženjera koji rade na ovom zahtjevnom projektu. Unatoč gospodarskom razvoju i velikim projektima koji se rade diljem arhipelaga, mnogi otoci sačuvali su svoje prirodne ljepote pa turisti ovdje uživaju u zelenim planinama, pješčanim zaljevima, uvalama, plažama. Krajolik se mijenja s godišnjim dobima, a magla koja obavija arhipelag u zimskim mjesecima daje mu mističnu atmosferu koju u Kini iznimno cijene.

Najpoznatiji otok Zhoushan arhipelaga

Za mnoge Kineze, ali i stanovnike Azije koji prakticiraju budizam, dolazak ovdje životni je san. Slično kao odlazak u Meku za muslimane. Budisti vjeruju da je upravo Putuoshan glavni zemaljski dom Guanyin, božice milosrđa i jedne od najpopularnijih i najštovanijih ženskih figura u kineskom budizmu. Putuoshan je upravo zbog nje najpoznatiji otok Zhoushan arhipelaga koji broji 1390 otoka. Vrlo slično kao naš Jadran. Tek je nešto više od stotinu otoka naseljeno, dok su ostali prepušteni predivnoj prirodi, morskim vjetrovima i valovima Istočnokineskog mora. Baš kao i dijelovi samog Putuoshana, otoka koji već više od tisuću godina privlači hodočasnike, monahe i putnike. Od davnina se smatra svetim otokom, a prvi budistički redovnici počeli su ovdje graditi male hramove tijekom 9. stoljeća, u razdoblju dinastije Tang.

Upravo je Tang dinastija najzaslužnija za integraciju budizma koji tada dolazi u Kinu. U taj period smještena je i najpoznatija legenda vezana uz Putuoshan. Nekoliko je verzija slične priče, a vjerojatno je najpoznatija ona koja govori kako je jedan japanski redovnik putovao u Kinu kako bi proučavao budizam. Vrijeme radnje je 9. stoljeće. Kada je odlazio iz Kine natrag u Japan, odlučio je ponijeti sa sobom kip Guanyin koji je pronašao na planini Wutai. Iz Kine se u Japan otisnuo brodom, no kad je brod stigao do Putuoshana, počela je snažna oluja, vjetrovi i valovi koji nisu dopustili brodu da ide dalje. Brod je pristao na Putuoshanu, a redovnik je iskrcao kip Guanyin na obalu i sklonio ga u špilju. Nakon ovog dijela priča ima nekoliko verzija, a sve uglavnom završavaju slično: Guanyin je željela ostati na otoku, a u zamjenu je redovniku osigurala mirno more i sretan povratak kući. Prije odlaska redovnik je sagradio mali hram da zaštiti kip Guanyin, a upravo cijeli taj događaj označava početak otoka kao svetog mjesta. Tijekom stoljeća proširilo se vjerovanje u čudesne moći koje ima Guanyin pa danas mnogi dolaze ovdje. Ovdje su mnogobrojni budisti pronašli svoj dom, a prema procjenama na otoku živi više od 3500 budističkih svećenika. Šume bambusa, hramovi i kamene staze i danas čuvaju priče o vjeri, suosjećanju i ljudskoj potrazi za mirom. Otok nudi i moderan sadržaj poput žičare i vrhunskih hotela, ali i smještaj u hramu. No taj smještaj mogu koristiti samo domaći ljudi, vjernici i nije predviđeno da u hramu borave stranci. Iako, postoje iznimke, taj smješta je skroman, baš poput smještaja u kojem žive budistički svećenici.

Tko je Guanyin?

Prema povijesnim spisima, prvi hodočasnici dolazili su na otok zbog njegove prirodne ljepote i povezanosti s morem, vjerujući da je to mjesto gdje se zemlja susreće s nebom. Tijekom stoljeća Putuoshan je postao važno mjesto za sve budiste. Na njemu se nalazi jedna od četiri svete budističke planine u Kini, planina Putuo, ali i mnogobrojni hramovi posvećeni božici Guanyin koja čuje vapaje i pomaže ljudima u nevolji. Otok je stoljećima odredište hodočasnik iz cijele Azije, a na njemu možete uživati čak i ako niste vjernik. U budističkoj tradiciji Putuoshan predstavlja mjesto gdje božica Guanyin dolazi na spavanje. Ali tko je ona zapravo i otkud žena u budizmu? Guanyin, Guan Yim, Kuan Yim, Kwan Im i Kuan Yin su verzije imena Kuan-shi Yin, kako ovo božanstvo zovu u Indiji. Njezino ime je u zemljama diljem Azije poprimilo različite lokalne varijante, a koje i danas svjedoče o razmjeni kultura na tom području. U Hong Kongu Guanyin se naziva Kwun Yum, u Koreji je Gwan-eum ili svečanije Gwanse-eum, u Vijetnamu Quan Am, u Tajlandu Kuan Eim ili Prah Mae Kuan Eim. U ostatku svijeta je najpoznatija na japanskom. Nema dokaza, ali urbana legenda kaže da je upravo prema Guanyin, odnosno njenom japanskom imenu Kannon, nazvana i slavna marka fotoaparata Canon. Time je njezino ime postalo dijelom moderne svakodnevice milijuna ljudi diljem svijeta, a da mnogi niti ne znaju za to. A sve je počelo u Indiji, odakle se budizam proširio na ostale zemlje Azije. Puno je priča i legendi vezanih uz Guanyin, vjeruje se da potječe od muškog Boodhisattve suosjećanja u indijskom budizmu Mahayane.

Ime Avalokitesvara Guanyin, znači Gospodar koji promatra (vapaje, tugu svijeta). Budizam se Putem svile širio i došao iz Indije do Kine gdje Guanyin dobiva svoje današnje ime. Ovo je samo jedno od objašnjenja, naime, prevedeno izravno sa sanskrta njegovo/njezino ime je glasilo Guanshiyin, i u ranim zapisima i prikazama, Guanyin se prikazuje kao muškarac s brkovima. Car Taizong (Li Shimin) iz dinastije Tang u svojem imenu ima riječ shi, a koja označava svijet. Kako bi se prilikom izgovora imena Guanyin izbjeglo izgovaranje i carevog imena, Guanshiyin postaje Guanyin, a to je ime koje se i danas koristi u Kini. Tijekom vremena, posebno u doba dinastije Song, Guanyin je poprimao sve više ženstvenih karakteristika. Jedan od razloga je taj što se u kineskoj kulturi suosjećanje i nježnost povezuju sa ženskim principom (yin). Kineska kultura ima duboko poštovanje prema majci, a upravo je Guanyin ispunila tu potrebu za božanskom i milostivom majkom. Jedan zapis govori kako je još u Indiji Guanyin dobio ženske obrise jer je bilo neobično da mlade djevojke imaju slike muškarca, a kroz godine i zemlje u kojima se budizam širio, Guanyin je u potpunosti poprimio ženski oblik. Naravno, nema čvrstih dokaza za točnost ove teorije. I danas kad se govori o Guanyin mnogi će miješati rodove i teško sa sigurnošću objasniti zašto je točno i kako došlo do ovih promjena. Guanyin se danas prikazuje na različite načine, ali gotovo uvijek kad ugledate ženski lik u hramovima, možete pretpostaviti da je to Guanyin.

Azijska Marija

Često je odjevena u dugačku bijelu haljinu, s djetetom na rukama ili u pozi zaštitnice, a mnogi će se složiti da pomalo nalikuje i na Djevicu Mariju, s kojom dijeli mnoge sličnosti, ne samo fizičke. Ova se usporedba često spominje, unatoč tome što dolaze iz različitih tradicija. I Guanyin i Djevicu Mariju doživljava se kao majku, zaštitnicu, posrednicu, nekoga tko čuje vapaje i uvijek je spremna pomoći onome tko pati. Djevicu Mariju često nazivaju Majkom milosrđa, a Guanyin nazivaju božicom milosrđa. Majka Marija i Guanyin zaštitnice su djece, obitelji, a Guanyin pomaže i onima koji obitelj tek trebaju zasnovati. Na Zhoushanu mnogi vjeruju da upravo Guanyin pomaže parovima bez djece, ali i da čuva arhipelag od tajfuna i nevremena koje je često u ovom dijelu Kine. I uistinu, mnogi parovi dolaze ovdje s djecom kako bi zahvalili Guanyin, a baš nigdje u Kini nisam vidjela toliko blizanaca kao na Putuoshanu. Zbog svih ovih sličnosti, u nekim područjima u Kini među kršćanskim misionarima u 16. i 17. stoljeću Guanyin je čak bila predstavljana kao Azijska Marija.

A slično kako se kod nas štuje Djevica Matija, tako se u Kini štuje Guanyin, odlazi se na hodočašća, nose joj se darovi na posvetu, slavi se njezin dan i moli ju se za pomoć. Guanyin je i zaštitnica putnika i ribara, pa je na arhipelagu Zhoushan gotovo nemoguće naći obitelj koja nema barem malenu sliku ili statuu Guanyin. Pogotovo u kućama gdje ima ribara. Čak i oni koji nisu budisti, često imaju poseban odnos prema Guanyin za koju se vjeruje da čuva i pazi sve ljude. U mnogim hramovima diljem Kine nalaze se statue Guanyin, u različitim veličinama. Guanyin često u rukama drži vrč iz kojeg izlijeva vodu suosjećanja, a koja donosi spasenje svim bićima.

Putuoshan tako godišnje posjete milijuni vjernika, ali i turista koji na otok dolaze zbog prirode, povijesti, gastronomije. Sam otok je relativno malen, ima površinu od približno 12,5 kvadratnih kilometara. Ako ga veličinom usporedimo s našim otocima, najsličnije je otoku Žirje u Šibenskom arhipelagu. Obala otoka Putuoshan duga je oko 22 kilometra, a otok je brdovit s najvišim vrhom Foding Shan na 291,2 metra nadmorske visine. Značenje imena Foding Shan je isto povezano s budizmom pa se prevodi kao Vrh Budinog vrha ili Budina krunica. Tu se nalazi Huiji hram, uz Puji i Fayu hramove, jedan od triju glavnih hramova na otoku. Do hrama Huiji može se doći žičarom ili se popeti preko puno, puno stepenica kroz prekrasnu šumu. Obadvije opcije su zanimljive a s vrha se pruža divan panoramski pogled na Istočno kinesko more. Otok Putuoshan ima nekoliko prekrasnih pješčanih plaža, od kojih su najpoznatije Plaža tisuću koraka (千步沙) i Plaža stotinu koraka (百步沙) , ali ljudi se na njima uglavnom ne kupaju. Plaže su savršene za šetnju, opuštanje i uživanje u prirodi.

Još jedan razlog zašto se ovdje ljudi ne kupaju su valovi koji mogu biti poprilično jaki. Nema službenih spasioca na plažama pa je i to dodatan razlog za šetnju, a ne kupanje. More oko Putuoshana je vrlo prometno brodovima i trajektima koji plove do i s otoka, ali i na otoke u arhipelagu, a što dodatno čini kupanje nepoželjnim. Na plažama nema ležaljki ili suncobrana, ali zato se tu nalaze pagode, vidikovci i puno zelenila.

Putuoshan ima vlažnu suptropsku monsunsku klimu s jasno izraženim godišnjim dobima. Zimski mjeseci su prohladni, ali uglavnom sunčani i vedri. Upravo to pruža kristalno jasan vidik pa se može uživati u pogledu i na okolne otoke i hridi.

Silueta žene koja spava

Najzanimljiviji je pogled na prirodni krajolik koji se sastoji od skupine stijena i malih otočića smještenih u moru, koji, gledano s određene točke s Putuoshana ili s broda, zajedno čine siluetu koja sliči na ležeću žensku figuru. Ovaj prirodni krajolik pun je zelenila, a pogotovo je sve dojmljivo u magli pri izlasku ili zalasku sunca kada se stvara dojam da osoba spava na površini mora. Mnogi vjeruju da je to Guanyin, a ova se silueta objašnjava kao njezin miran, zaštitnički položaj na moru te se vjeruje da ona tako štiti pomorce i putnike. Ne vidi se uvijek pa kad ju ugledate, to se smatra sretnim znakom za vas, blagoslovom. Mnogi će se pomoliti kad ju vide, snimiti fotografije. Najbolji se pogled pruža s južne i jugoistočne strane Putuoshana, posebno s područja koje nazivaju百步沙 i潮音洞. Ležeću Guanyin štuju kao vječnu zaštitnicu ovih voda. Proljeće na otok donosi kišnu sezonu, kišu, maglu i veliku vlagu. Otok je tad zelen i cvate, što stvara predivan ambijent, ali svakako treba uzeti dobru odjeću i obuću jer kiše su svakodnevne. Ljetni mjeseci su iznimno vrući i vlažni, s temperaturama koje često prelaze 30 °C i tajfunima i iznenadnim olujama. U ljetnom razdoblju zbog opasnosti od tajfuna moguć je i prekid brodskih linija koje voze na otok. U dane kada nema problema s vremenskim nepogodama, ljeti znaju biti jako velike gužve. Mladi ljudi koji imaju školske praznike dolaze ovdje s djedovima i bakama pa budite spremni na nešto duža čekanja i gužve, pogotovo vikendom, koji općenito treba izbjegavati za dolazak na otok. Ako ipak dođete u vrijeme velikih gužvi, spas mogu ponuditi staze unutar otoka, malo udaljene od glavne šetnice.

Bez automobila

Otok je prošaran šumskim stazama koje povezuju hramove. Tu je i manje turista pa ako tražite mir i tišinu, odaberite ove staze. Na otoku nema privatnih automobila, samo službeni autobusi koji nude povoljan prijevoz između hramova i najvažnijih mjesta koje treba vidjeti. U dane kada su velike gužve, najbolje je ići pješice. Dani kada se posebno štuje Guanyin su 19. dan 2., 6. i 9. mjeseca po kineskom lunarnom kalendaru. Vjernici u velikom broju dolaze i u danima Nove godine kako bi molili za sreću i blagoslov u nadolazećoj godini. To je vrijeme i kad se lokalno stanovništvo na privremenom radu negdje drugdje, vraća na otok kod svojih obitelji. Otok ima stalno stanovništvo koje tu živi cijelu godinu, ne samo redovnike. Broj stanovnika se procjenjuje od 12 do 15 tisuća. Stanovnici se uglavnom bave ribarstvom, trgovinom i turizmom, a šetnja izvan hramskih kompleksa otkriva jednostavan život lokalnih ljudi. Mnogi od njih nude i privatan smještaj pa ako želite istinski uroniti u Kinu, vrijedi prenoćiti kod domaćina i čuti priče o otoku i njegovim legendama.

Veliki broj ljudi koji rade na Putuoshanu žive na susjednim otocima, a u vrijeme kad na otok dolazi posebno veliki broj turista, veliki je i broj sezonskih radnika. U više od 20 budističkih hramova trajno živi više od 1000 redovnika i redovnica, a i ta brojka u važne dane raste. Tijekom vrhunca sezone, ljetni praznici, Kineska nova godina i vjerski festivali), broj posjetitelja može doseći i više od 50 000 posjetitelja, mnogi od njih s namjerom da na otoku prespavaju. Ako idete u tom razdoblju, smještaj obavezno rezervirajte. Rekordan broj posjetitelja u jednom danu iznosio je više od 150 000 posjetitelja. To je iznimno velika brojka za ovako maleni otok. Hodanje glavnim stazama tada je iznimno teško, a redovi za ulazak u hramove, posebno Puji hrama, mogu trajati i po nekoliko sati. Kako bi se na otoku ipak zadržao red i sigurnost, vlasti su ponekad primorane otkazati vožnju na Putuoshan, a veliki broj volontera tada osigurava red i sigurnost.

Odaberite radni dan za dolazak ovdje, odaberite mjesece kad nije vrhunac sezone i sigurno čete uživati u miru i prirodi ovog čarobnog otoka gdje Guanyin dolazi na spavanje.

Putuoshan je točka dodira neba i mora, zemlje i tišine, hodočasnika i putnika. Kažu da oni koji jednom prođu stazama Putuoshana, u srcu će ponijeti mir koji traje još dugo, dugo nakon što odu s otoka.

Tekst i fotke: Antonija Putić

Producentica i umjetnica Antonija Putić već godinama živi u Kini, zemlji koja ju je očarala svojom kulturom, običajima i jedinstvenim načinom života. Završetkom Akademije dramske umjetnosti i studija komunikologije u Zagrebu, njezina su putovanja započela iz znatiželje i umjetničkog duha, a prerasla su u poziv. Kao strastvena putnica, Antonija je proputovala više zemalja nego što je ikada planirala, no niti jedna nije ostavila tako snažan dojam na nju kao Kina, koju od 2013. naziva svojim drugim domom. Osim što o svojim doživljajima, neobičnim mjestima, okusima i receptima Dalekog istoka piše za tiskane medije i portale, Antonija vodi i Facebook stranicu “Antonija Putić”, gdje dijeli zanimljivosti o kineskom životu, kulturi i znamenitostima. Njezin zanimljive objave i bogato iskustvo omogućili su mnogima da otkriju ljepote i tajne Kine. Svojim pristupom Antonija uspijeva Kinu približiti svima koji žele osjetiti njezinu čarobnu raznolikost i neiscrpno kulturno bogatstvo.

Antoniju možete pratiti i na facebooku

FOTOGALERIJA: