Prema kineskom tumačenju svijeta postoje tri domene u kozmosu – Nebo, Zemlja i Podzemni svijet – a svaka domena naseljena je nizom važnih bogova i božica.

Nebeskom domenom vlada najpoznatiji – Car od žada. On je ujedno i prvi mitološki kineski car. Car od žada se smatra posebno važnim taoističkim božanstvom. Na fotografijama možete vidjeti taoistički hram Xuanmiao u Suzhou, a tu se nalazi i statua Cara od žada. Ovih dana mnogi će vjernici posjetiti ovaj hram i moliti se Caru od žada.

Njegov nebeski dvor bio je uređen do najsitnijih detalja i služio je kao uzor za carske dvorove na zemlji. Careva pravednost, dobronamjernost i milosrđe bile su osobine koje su pravi kineski carevi nastojali oponašati. Uz samog Cara od žada vežu se mnoge legende, a čak i danas taj car ima značajnu ulogu u kineskom životu, posebno oko Kineske Nove godine. Tijekom Nove godine, vjeruje se da Car od žada prosuđuje karakter svakog pojedinca u protekloj godini te ga u skladu s tim kažnjava ili nagrađuje.

On je zaslužan i za kineski horoskop. Jedna od verzija priče kaže kako je upravo Car od žada izabrano dvanaest životinja kineskog zodijaka. U jednoj verziji priče Car od žada, iako je mnogo godina pravedno i mudro vladao Nebom i Zemljom, nikada nije imao vremena osobno posjetiti Zemlju. Postao je jako znatiželjan kako izgledaju životinje koje žive na zemlji te je zamolio sve životinje da ga posjete na Nebu. Mačak, koji je bio najzgodniji od svih životinja, zamolio je svog prijatelja Štakora da ga probudi na dan kada će ići na Nebo. Mačak je volio drijemati i nije želio propustiti ovu priliku da vidi Cara od žada i računao je na pomoć Štakora kako ne bi prespavao polazak. Štakor se, međutim, zabrinuo da će izgledati ružno u usporedbi s Mačkom pa nije probudio Mačka i otišao je sam. Zbog toga je Mačak propustio sastanak s Carem od žada. Car od žada bio je oduševljen svim životinjama pa je odlučio podijeliti godine među njima. Kada je Mačak saznao što se dogodilo, pobjesnio je na Štakora i zbog toga su, prema priči, mačke i štakori i dandanas neprijatelji. Važno je napomenuti da se i miševi nazivaju istim imenom kao i štakori na kineskom jeziku pa otuda katkad dolazi do razlike u prijevodima za ovaj horoskopski znak u druge jezike. Car od žada i danas se slavi u Kini, pogotovo devetog dana Lunarne kada se vjeruje da je njegov rođendan.

Proslava rođendana Cara od žada dio je proslave Kineske Nove godine. Tijekom razdoblja Nove godine Car od žada je saznao sve o obiteljima na zemlji od Kuhinjskog Božanstva. Na temelju njegovih priča Car od žada tada odlučuje hoće li ta obitelj biti nagrađena ili kažnjena u nadolazećoj godini. Zato tijekom Nove godine vjernici često stvaraju složene, višeslojne hramove za darove, pale tamjan i upućuju molitve Caru od žada da ga umilostive i sebi donesu sreću u nadolazećoj godini. Za njega se kaže da ima sposobnost pomoći i intervenirati u bilo kojoj nevolji svojih štovatelja, stoga je posebno važno ne preskočiti njegovo slavlje na rođendan. Povijesni spisi navode kako je njegovo životno učenje i propovijedanje vrlo slično Isusovom učenju. Rani katolički misionari u Kini često su pisali o Caru od žada. Oni su tada primijetili da su neke priče o Isusu i Caru od žada u određenim aspektima prilično slične. U oba slučaja tvrdi se da se Bog utjelovio kao ljudsko biće. Ali smatrali su da je sve vezano uz Cara od žada praznovjerje te je ova važna povijesna i vjerska tema još uvijek neistražena. Kao i za Isusov rođendan, tako i za rođendan Cara od žada postoje posebne molitve koje se govore njima u čast.

Jedna od popularnih molitava za Cara od žada glasi ovako:

Pomozi bolesnima i svima koji pate,

zaštiti pustinjake od zmija i tigrova,

moreplovce od bijesa valova,

miroljubive ljude od razbojnika i prevaranata!

 Otjerajte daleko od nas sve zaraze, gusjenice i skakavce.

Sačuvaj nas od suše, poplave i požara, od tiranije i ropstva.

Izbavi iz pakla one koji se tamo muče…

Prosvijetli sve ljude naukom koji spašava.

Neka ponovno rodi ono što je mrtvo i neka ponovno postane zeleno ono što je osušeno.

Na Carev rođendan se u taoističkim hramovima održava ritual Cara od žada tijekom kojeg se moli, prinosi hrana, pale mirisni štapići. Postoje stotine hramova posvećenih Caru od žada diljem Azije, u nekim se zemljama organiziraju velike proslave. U Kini proslave ovise o regijama i njegovoj popularnosti, a vjeruje se da Car od žada tih dana i osobno provjerava stanje na zemlji pa bi bilo dobro da vidi da je i vaša obitelj pripremila nešto za njega.

Dan kasnije, deseti dan Lunarne nove godine proslavlja se Dan kamena. Ovaj običaj slabo je poznat izvan Kine, a i u Kini se slavi uglavnom u ruralnim dijelovima. Sama proslava ima korijene u poštovanju prirodnih elemenata, o kojima je ovisio prinos na poljima. Kamen se u kineskoj kulturi smatra simbolom čvrstoće, stabilnosti, trajnosti. U ruralnim dijelovima Kine imao je iznimnu važnost u poljoprivredi, gradnji i svakodnevici. Tijekom dana organiziraju se aktivnosti poput plesa, glazbenih nastupa, specifičnih obreda povezanih s kamenjem. Ljudi odlaze do kamenih mlinskih kola ili drugih važnih kamenih predmeta kako bi im odali počast. Jedan od ključnih običaja jest da se na taj dan ne koristi kameni alat. Taj se dan ništa s kamenom ne radi, ne gradi, kamenje se ne premješta. U nekim se regijama na važne predmete od kamena postavljaju posude s hranom ili pićem kako bi se izrazila zahvalnost. Ponegdje je popularan običaj nošenja kamenog boga: u noći devetog dana lunarnog mjeseca glinena posuda se zamrzne na glatki kamen. Ujutro desetog dana deset djevojaka ili mladića naizmjence nose posudu i trče okolo. Ako kamen ne padne na zemlju, to je znak dobre žetve u novoj godini; ako kamen padne na zemlju, to je znak loše žetve. Općenito, to je dan kad se ljudi u selima okupe i pričaju priče vezane uz kamenje. Uobičajeno je i da se na ovaj dan jedu palačinke, a mnogi ga uspoređuju s običajima od dana prije te tako navode kako se danas slavi Bog kamena.

U Kini se 11. dan lunarnog mjeseca slavi kao Dan zetova. To je još jedna prilika za druženje s obitelji, pogotovo ako imate tu sreću da živite blizu ili da se već niste morali vratiti na posao daleko od obitelji. Prema tradiciji, ako živite blizu punice i punca, toga dana zetovi dolaze na ručak. Na ručak dolaze i žene i uz svečani obrok provode vrijeme i privode blagdane kraju. Zetovi će obično darivati punca voćem i hranom, a ovaj dan trebao bi osnažiti dobre obiteljske odnose i harmoniju među svim članovima. U nekim se dijelovima Kine ovaj blagdan slavi malo kasnije, jer su se već do desetog dana Lunarnog mjeseca mnogi Kinezi vratili na posao i praznici su za njih već gotovi, iako se u velikim gradovima još uvijek na ulicama vidi praznična atmosfera. Praznici traju još nekoliko dana, ali naredni dani služe kao priprema za Festival lanterni s kojim blagdani i završavaju 15. dana Lunarne godine.

Tekst i fotke: Antonija Putić

Producentica i umjetnica Antonija Putić već godinama živi u Kini, zemlji koja ju je očarala svojom kulturom, običajima i jedinstvenim načinom života. Završetkom Akademije dramske umjetnosti i studija komunikologije u Zagrebu, njezina su putovanja započela iz znatiželje i umjetničkog duha, a prerasla su u poziv. Kao strastvena putnica, Antonija je proputovala više zemalja nego što je ikada planirala, no niti jedna nije ostavila tako snažan dojam na nju kao Kina, koju od 2013. naziva svojim drugim domom. Osim što o svojim doživljajima, neobičnim mjestima, okusima i receptima Dalekog istoka piše za tiskane medije i portale, Antonija vodi i Facebook stranicu “Antonija Putić”, gdje dijeli zanimljivosti o kineskom životu, kulturi i znamenitostima. Njezin zanimljive objave i bogato iskustvo omogućili su mnogima da otkriju ljepote i tajne Kine. Svojim pristupom Antonija uspijeva Kinu približiti svima koji žele osjetiti njezinu čarobnu raznolikost i neiscrpno kulturno bogatstvo.

Antiniju možete pratiti i na facebooku –> https://www.facebook.com/profile.php?id=100045848130749