Zemlje Benelux-a, tri su male državice na sjeverozapadu Europe. Benelux je zapravo carinska unija nastala 1944. godine, zajednica je to koja je potaknula osnivanje Europske unije. Odlučili sam vidjeti kako se tamo živi. Idemo u Belgiju i Nizozemsku, Luxemburg ostavljamo za neku drugu prigodu. Smjestit ćemo se u Amsterdamu, glavnom gradu Nizozemske odnosno Veneciji sjeverne Europe, kako ga još nazivaju, zbog brojnih kanala koji prolaze gradom. Gradu seksa, droge, klompi, sira, vjetrenjača i tulipana!

1. DAN (15.10. – četvrtak) – GRAD DROGE I PROSTITUCIJE

Prvi puta letimo sa Croatia Airlinesom i odmah nam dali najbolji avion, naime letimo avionom kojim je letio Papa Ivan Pavao II. kada je drugi puta posjetio Hrvatsku. Stižemo u Amsterdam oko 11 sati i divimo se aerodromu, ogroman je. Spuštamo se liftom ispod aerodroma gdje se nalazi željeznička postaja, vlakom se vozimo do centra grada, točnije stanice RAI. Nedaleko od stanice RAI nalazi se naš hotel Aalborg, odmah preko puta Sarphatiparka.

Pa da vidimo taj Amsterdam, odmah smo krenuli u razgledavanje i to prvo Ajax Arena. Uplatili smo si turu po stadionu nogometnog kluba Ajax. Stadion je wow al još uvijek su englezi jači. Turu po stadionu vode navijači, i to oni pravi srčani navijači, koji vam o klubu i stadionu pričaju kao o svom djetetu. Zanimljivo je, što kroz sam stadion prolazi cesta, a nedaleko od stadiona nalazi se poznata Ajax škola nogometa.

Vozimo se vlakom do centralne željezničke stanice koja je skoro pa u centru grada. Zatim nastavljamo pješke prema centru, i primjećujemo veeeliki kotač. Hmmm London eye, neee, pa nismo u Londonu. Nešto malo manji od London eyea, na samom trgu smjestio se veliko kotač i ostale zanimacije, mali luna park, weeee.

Dam square, glavni je trg u Amsterdamu kojeg okružuju:

• Royal Palace – nekad gradska vijećnica, zatim kraljevska rezidencija, danas se koristi za službene dužnosti, državne posjete, te je otvorena za turiste.
• Nieuwe Kerk (New Church) – crkva iz 15. stoljeća koja se danas koristi kao izložbeni prostor te za inauguracije, krunidbe i kraljevska vjenčanja.
• Madame Tussauds – poznati muzej voštanih lutaka.
• National Monument – spomenik Drugom svjetskom ratu iz 1956. godine  – svake godine 4. svibnja ovdje se održava svečanost Sjećanje na mrtve u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata.
• De Bijenkorf – robna kuća prepuna raznih dućana.

Red Light District, svjetski poznato područje Amsterdama, ime je dobilo po izlozima osvjetljenim crvenim lampama u kojima se nalaze dame noći. Moram priznati da mi je bilo neugodno više nego njima. Ulice su uske i prepune ljudi, većina njih samo gleda ali nerijetki ulaze u crvene sobice. Cure su, moram priznati, prekrasne, zgodne, a izbor je raznoliki, od plavuša, brineta ili crnki, preko crnkinja, bjelkinja ili azijatkinja do debelih ili mršavih, za svakog ponešto. Čim zastanete pokraj jednog od izloga cura izlazi van i poziva vas unutra, bez obzira da li ste muško ili žensko. Fotografiranje je strogo zabranjeno.

Coffeshopovi još su jedna atrakacija Amsterdama. Naravno, morali smo vidjeti i to. Kao što svi znaju, u Nizozemskoj je droga legalizirana, i u dotičnim coffeshopovima možete kupiti gotove jointove ili čistu marihuanu. Zanimljiva je činjenica da je od 2008. godine zabranjeno pušenje u svim restoranima, barovima i kafićima, međutim zakon se odnosi samo na duhan ne i na pušenje čistog kanabisa. Za coffeshopove postoje tzv. AHOJG uvjeti:

• A („geen affichering“) – bez reklama ili oglašavanja ispred kafića, u medijima ili putem promotivnih darova.
• H („geen harddrugs“) – zabranjena je prodaja, posjedovanje i potrošnja teških droga.
• O („geen overlast“) – nema smetnje ili uznemiravanje susjeda i prolaznika.
• J („geen verkoop aan jeugdigen“) – nema prodaje osobama mlađim od 18 godina.
• G („geen verkoop van grote hoeveelheden“) – zabranjene su velike količine, bilo u prodaji za goste (do 5g po osobi po danu) ili posjedovanje zaliha kafića (max. 500g).

Usprkos legalizaciji droge, Nizozemska ima jednu od najnižih stopa korisnika teških droga. Vodila se rasprava o zabrani konzumacije marihuane za turiste, međutim bojali su se pojave ilegalnog tržišta i kriminala, stoga danas svaki turist može kupiti marihuanu i to maksimalno 5 grama te mora pokazati osobnu da je punoljetan.

Kao nepušači, nismo znali kako to sve funkcionira, pa smo posjetili najpoznatiji coffeshop Buldog i naručili tzv. Space cake, kolač, točnije muffin, koji sadrži 0,3 grama hašiša. I tako sretni nastavili šetnju Red light districtom.

Sve se to nalazi u kvartu De Wallen i osim dama noći i coffeshopova,  ovdje možete pronaći sex-dućane, striptiz klubove, te kazališta za odrasle. Na samu pomisao, sex i droga, sa oprezom smo se šetali kvartom, međutim kvart je potpuno siguran, nismo naletjeli niti na jedan incident, čak niti na pijane/napušene ekipe koje gnjave po gradu što je česti slučaj u Hrvatskoj.

2. DAN (16.10. – petak) – SJEVER NIZOZEMSKE: VJETRENJAČE, SIREVI I KLOMPE

Danas idemo na izlet, na sjever Nizozemske. Putujemo autobusom do mjesta Zaanse Schans, nedaleko od Amsterdama, gdje se nalaze očuvane, povijesne vjetrenjače i stare kuće. Konačno smo vidjeli pravu nizozemsku vjetrenjaču, čak smo i ušli u jednu i vidjeli kako se radi brašno. Osim vjetrenjača Nizozemska je poznata i po siru, pa idemo vidjet kako se radi sir. Teta nam je objasnila da je za kilogram sira potrebno 10 litara mlijeka, koje dobivaju od krava, koza ili ovaca, koje se mogu vidjeti svugdje uz cestu. Naravno da smo i degustirali, nevjerojatno je koliko zapravo vrsta sira imaju i kako se okusi razlikuju.

Naš put se nastavlja prema gradiću Volendam, mali ribarski gradić uz obalu, gdje sjedamo na brodić i krećemo prema poluotoku Marken. U Markenu idemo vidjeti kako se rade drvene klompe, još jedan tradicionalni suvenir Nizozemske. Nekad su se klompe radile ručno, danas koriste strojeve, i to jedan za izradu osnovnog oblika, drugi da se napravi rupa ovisno o veličini noge, i treći za poliranje drveta. Na kraju se te klompe moraju sušit jer sadrže mnogo vode i kad se osuše onda se bojaju i oslikavaju. Po klompama su osim nizozemaca poznati i šveđani, razlika je u tome što su nizozemske klompe u potpunosti izrađene od drveta a švedske imaju rupičasti kožni pokrov, kakve se obično nose i kod nas. Nizozemci čak imaju i ples u klompama, klompendans, sličan stepu.

Iako je Amsterdam svijetom poznat najviše po legalizaciji droge i prostitucije, grad nudi mnogo više od toga. Najveći izvoz u Nizozemskoj čine tulipani, čak 65% svjetskog izvoza. Kako je Nizozemska poznata po cvijeću odlučili smo posjetiti i tržnicu cvijeća, Bloemenmarkt. Tržnica je plutajuća a nalazi se na kanalu Singel i može se naći svakakvog cvijeća a najviše tulipana, naravno. Osim cvijeća tu se može kupiti i kanabis.

Odmah do tržnice nalazi se Munttoren (Mint tower) na trgu Muntplein. Toranj je zapravo ostatak  glavnog ulaza u stari srednjovjekovni grad koji je izgorio 1618. godine. Na samom vrhu tornja nalazi se 38 zvona koja zvone svakih četvrt sata, a u samom tornju danas se nalazi trgovina keramike.

Šetnju nastavljamo prema nizozemskoj operi gdje se s jednog od mostova pruža pogled na najpoznatiji most u Amsterdamu, Magere brug (Mršavi most). Most je uzak i danas se koriste samo za pješake i bicikliste. Legenda kaže da su ga izgradile dvije sestre koje su živjele na suprotnim stranama rijeke Amstel. Što se tiče naziva mosta, dvije su priče, prva kaže da je ime dobio po jednoj od sestara Mager, dok druga priča kaže da sestre nisu imale dovoljno novaca da naprave širi most. Most se često može vidjeti u filmovima, kao npr u James Bond: Dijamanti su vječni.

Nedaleko od glavnog Dam trga nalazi se Begijnhof, dvorište okruženo kućama u koje su se neudane žene doseljavale i tako počele činiti jednu vjersku zajednicu u 14. stoljeću. Žene nisu bile opatice al s vremenom su počele živjeti u zavjetu čistoće, te su dobile naziv Beguines. Posljednja beguinka, sestra Antonia, umrla je 1971. godine, od tada se naziv beguinka više ne koristi, a Begijnhof je i danas dom neudatih žena. Na adresi Begijnhof 34 nalazi se drvena kuća, najstarija u Amsterdamu.

Kuće u Amsterdamu su uske jer se nekada plaćao porez na prozore, pa kako bi ih imali što manje, radili su uske i visoke kuće. Na adresi Singel 7 možete pronaći najužu kuću, dobro gledajte, kako vam ne bi promakla. Na vrhovima kuća ćete primjetit, kuke koje služe za unos namještaja, jer je lakše unijeti namještaj kroz prozor nego kroz uska vrata i stubišta. Većina kuća u gradu nema zavjese i možete zaviriti u svaki doma, vidjeti što večeraju, što gledaju na tv-u.

3. DAN (17.10. – subota) – BELGIJA: SJEDIŠTE EUROPSKE UNIJE

Krećemo prema susjednoj Belgiji. Vožnja busom kroz prekrasna nizozemska polja, gdje se može vidjeti stotine krava i koja vjetrenjača. Nakon vožnje od skoro tri sata stižemo u Antwerpen.

Grad Antwerpen jedna je od najvećih europskih luka, nalazi se na rijeci Schelde, ima nešto manje od 500 000 stanovnika.

Središte grada zauzima glavni trg, Grote Markt na kojem se nalaze:

• Gradska vijećnica Atwerpena – središnji dio je bogato ukrašen, na kojem se nalaze ženski kipovi koji predstavljaju: pravdu, razboritos i Djevicu Mariju, te grbovi: Brabant vojvodstva, španjolskih Habsburgovaca i grofoviju Atwerpen.
• Cehovske kuće – udruge obrtnika iz 16. Stoljeća, prekrasne spojene uske kuće.
• Fontana Brabo – fontana prikazuje priču Silviusa Brabo, mitskog rimskog vojnika koji je ubio diva i time stvorio ime Brabant. Navodno je prema ovoj priči nastalo i ime grada, Atwerpen = bacanje ruke. Brabo je ubio diva Antihoon, koji je tražio novac za prelazak mostom preko rijeke Scheldt, kada nisu mogli ili htjeli platiti odsjekao bi im ruku i bacio u rijeku. Zbog toga je Brabo odrezao ruku divu i također je bacio u rijeku.

Odmah do glavnog trga nalazi se Groenplaats trg sa katoličkom crkvom Onze-Lieve-Vrouwekathedraal (Church of our Lady), u gotičkom stilu, koja nikad nije završena pa izgleda kao da joj fali jedan toranj. Najviša je zgrada u gradu sa visinom od 123 metara.

Uz samu obalu rijeke Schelde, nedaleko od glavnog trga, nalazi se dvorac Het Steen (The stone). Dvorac je jedini ostatak starog grada Atwerpena.

Ograničeni vremenom krećemo prema glavnom gradu Belgije, pola sata vožnje i već smo u Bruxellesu. Bruxelles je sjedište Europske unije, NATO-a, kao i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Službeni jezici su nizozemski i francuski. U samom gradu živi oko 150 000 stanovnika, a sa okolnim područjem ta brojka prelazi 2,5 milijuna stanovnika.

Bruxelles je svijetom poznati po Atomiumu koji se nalazi u Heysel parku. Atomium je skulptura visoka 102 metara, izgrađena 1958. godine za potrebe Svjetske izložbe. Skulptura se sastoji od devet kugli spojenih cijevima a simbolizira atom željeza. U kuglama se nalaze izložbeni prostori te restorani sa prekrasnim pogledom na grad.

U samom centru nalazi se poznati briselski trg, pod zaštitom UNESCO-a, Grote Markt kojeg okružuju cehovske kuće, Maison du Roi – kraljevska kuća i gradska vijećnica.

Nedaleko od trga nalazi se poznati simbol Bruxellesa, Manneken Pis. Manneken Pis je zapravo fontana u obliku dječaka koji piša. Kip se nalazi na uglu Rue de l’Etuves i Rue des Grands Carmes, visok je 61cm, a izrađen je 1619. godine. Kip su nekoliko puta pokušali ukrasti pa se od 1965. godine na uglu spomenutih ulica nalazi kopija a original se čuva u kraljevskoj kući. S godinama, nastala je tradicija presvlačenja kipa, za kojeg postoji nekoliko stotina kostima, a većina njih se čuva u muzeju.

Ostale znamenitosti Bruxellesa su:

• Katedrala sv. Mihovila i Gudule – nadbiskupsko sjedište u gotičkom stilu, koristi se za katoličke ceremenije na nivou države, kao npr. kraljevska vjenčanja.

• Kasteel van Laken – službena rezidencija, gdje kralj živi sa svojom obitelji.
• Palais Royal de Bruxelles – službena palača belgijskog kralja u centru grada.
• Cinquantenaire – park izgrađen za nacionalnu izložbu 1880. godine u spomen na 50. godišnjicu nezavisne države Belgije, glavni simbol je slavoluk pobjede, osim njega tu se nalaze, vrtovi, fontane, muzeji.
• Europska četvrt – neslužbeno ime djela grada između Bruxelles parka, Cinquantenaire parka i Leopold parka, gdje su se smjestile sve važne međunarodne organizacije, kao što je sjedište Europske unije, NATO, itd.

4. DAN ( 18.10. – nedjelja) – BICIKLIMA PO NIZOZEMSKOJ

Nedjelja je, 9 sati u jutro, što se itekako primjeti u Amsterdamu, ulice su puste. Danas je u Amsterdamu maraton, pa većina tramvaja ne vozi što je još više ispraznilo ulice. Krećemo pješke do željezničke stanice i onda pravac Weesp. Weesp je poznat po Van Houten čokoladi, porculanu i pivi, nama je samo usputna stanica, tražimo dućan s biciklima kako bi si ih iznajmili.

Amsterdam je poznat po biciklima, skoro polovica transporta u gradu odvija se na biciklima. Biciklima se ide na posao, u dućan, na kavu, svugdje, ne voze se skupi bicikli jer godišnje oko 100 000 bicikala bude ukradeno a oko 20 000 ih završi u kanalu. Usprkos tome, biciklistički promet je odlično uređen, svugdje se nalaze biciklističke staze, a biciklistička kultura je na visokom nivou. U gradu ima više bicikala nego automobila pa stoga morate stalno paziti da vas koji ne pregazi.

Biciklima, kao pravi nizozemci, krećemo prema Muidenu, malom gradiću na ušću rijeke Vecht.  Muiden je od Weespa udaljen nekih 3km tako da brzo stižemo tamo, vozimo se kroz grad i tražimo Muiderslot, jedan od najpoznatijih dvoraca u Nizozemskoj. Dvorac je izgrađen 1280. godine, koristio  se za naplačivanje cestarine za trgovce, bio je dom pjesnika i slikara, kasnije je postao zatvor, a danas je muzej.

Nastavljamo dalje prema obali gdje ćemo malo odmorit, usput skupit nekoliko školjkica i napravit par ludih fotki. Gradić je prekrasan i nikako da odemo iz njega, idemo još vidjet farme krava koje se nalaze na drugom kraju grada. Farme su kao iz filmova, sa nekoliko zgrada okružene ogromnim pašnjacima za ispašu krava. Priča kaže ukoliko se krave zadržavaju u blizini potoka tada će padati kiša, sunčano vrijeme očekuje se ako su krave u središtu pašnjaka.

Vratili smo se u Amsterdam i krenuli prema znanstvenom centru Nemo koji se u obliku broda nalazi odmah do centralne željezničke stanice. Centar je napravljen za djecu, kako bi shvatila znanost, fiziku, DNA čovjeka i slične stvari, što znači da smo mi uživali zajedno sa klincima. Na vrhu centra-broda nalazi se velika terasa s koje se pruža prekrasan pogled na grad.

Anna Frank bila je curica, židovka, koja je zajedno sa svojom obitelji, dvije godine živjela u tajnom skloništu, u Nizozemskoj, za vrijeme njemačke okupacije. Nakon što su pronađeni, cijela obitelj otpremljena je u koncentracijske logore u Njemačku i svi osim oca su tamo i umrli. Anna se proslavila pisanjem dnevnika u skloništu. Dnevnik je nakon rata pronašao njezin otac, nakon povratka u Amsterdam, te ga objavio 1947. godine. Danas je jedno od najčitanijih djela prevedno na mnoge jezike.

Odlučili smo vidjeti kuću u kojoj je živjela i u kojoj se skrivala. Danas u kući osim zidova nema ništa, ostala je jedino wc školjka i tapete na koje je Anna lijepila razne postere. Muzej je super napravljen, odlično ispriča Anninu priču ali i priču židova i logora. U muzeju se također nalazi i originalni dnevnik Anne kao i primjerci prijevoda dnevnika na različite jezike. Ukoliko ste pročitali Annin dnevnik, prolazeći kroz sobe o kojima je pisala možete osjetit strah i izolaciju u kojoj je živjela.

5. DAN (19.10. – ponedjeljak) – AMSTERDAM: VENECIJA SJEVERA EUROPE

Probudili smo se ranije kako bi zadnji dan iskoristili maksimalno, međutim uzalud, nizozemci ne spavaju dugo samo u nedjelju vec i ostale dane, 9 je sati a ulice puste, ništa se ne otvara prije 10 sati. Gubimo vrijeme na glavnom trgu Dam a zatim krećemo prema Amsterdam Dungeon. Londonski Dungeon nas je oduševio što nam je očito postavilo visoke kriterije za ovaj u Amsterdamu i naravno razočarao nas. Lik koji nas je vodio pola priče ispričao je na engleskom pola na nizozemskom tako da pola toga nismo razumijeli i uopće nije bilo strašno kao u Londonu. Ista priča u Madame Tussaudes, nakon voštanih lutaka viđenih u Londonu, i nakon ovih nekoliku u Amsterdamu jedino što možemo reći je: I to je to!? Poprilično razočarani krećemo na vožnju kanalima koji obavijaju cijeli Amsterdam. Vožnja je popravila cjelokupni dan. Prekrasno! Vožnja traje nekih sat i pol i vidjeli smo većinu znamenitosti Amsterdama a i pogled na grad iz jedne malo drugačije perspektive. Brodovi/kućice na kanalima, bicikli u kanalima i bezbrojni mostovi preko kanal, sve je to Amsterdam. Slijedeći put kad se vratimo u Amsterdam moramo još provjeriti kakva je noćna vožnja.

Nalazimo se u gradu slikara Vincenta Van Gogha, pa ne smijemo zaobići njegovu galeriju. Sve zajedno je to super lijepo, slike su stvarno lijepe, ali pošto nismo neki ljubitelji slikarstva nismo bili  oduševljena kao neki. Nas je više oduševio Vondelpark, ogroman i prekrasan park, prepun otvorenih kazališta, dječjih igrališta te malenih jezeraca. Već smo naučili da je u Nizozemskoj svašta dozvoljeno, pa je zanimljiva činjenica da je u parku dozvoljen sex, bitno je samo da se on odvija u večernjim ili noćnim satima i da nije u blizini dječjih igrališta.

Museumplein trg je muzeja nedaleko od Vondelparka. Na trgu se nalaze:

• Van Gogh muzej – sadrži ogromnu kolekciju slika i crteža Vincenta van Gogha
• Rijksmuseum Amsterdam – nizozemski nacionalni muzej posvećen umjetnosti, obrtu i povijesti Nizozemske
• Stedelijk muzej Amsterdam – muzej klasične moderne i suvremene umjetnosti Amsterdama
• Het Diamant Museum Amsterdam – muzej dijamanata i dijamantnih nakita
• ”I am Amsterdam” – natpis visok preko 2 metra i širok 23,5 metara, počeo se koristiti kao marketinška promocija poslovnih organizacija, al ljudi su ga ubrzo počeli koristiti kao slogan grada.

Amsterdam je prepun muzeja, pa osim spomenutih, posjetiti možete i: kuću poznatog umjetnika Rembrandta, Heineken Experience – muzej o izradi Heineken pive uz degustaciju, muzej tulipana, filma ili možda muzej vodke, erotike ili seksa.

Večer završavamo šetnjom kroz Amsterdam, kroz Red light district gdje smo zadnji puta mahnuli curama u izlozima i na kraju otišli u jedan od coffeshopova – Grasshopper kako bi se na dostojan način pozdravili od Amsterdama.

Nizozemska je prekrasna. Doživljaj je provozat se kroz državu gdje vas čim izađete iz grada okružuju vjetrenjače, ogromna polja tulipana, kravice vas pozdravljaju sa mnogobrojnih pašnjaka.
Amsterdam je miran i romantičan, a opet živahan grad otvoren za svakog. Grad je okružen mnogobrojnim kanalima i mostovima što mu daje dozu romantike, s druge strane legalizacija droge i prostitucije daje dozu slobode i zabave. Ljudi su raznoliki, na ulicama možete čuti razne jezike kojima pričaju, al opet svi su jako pristupačni, otvoreni, voljni pomoći i popričati, svi pričaju engleski pa sa time nećete imati problema.

Susjedna Belgija se pomalo razlikuje od Amsterdama i Nizozemske, osjeća se nervoza u zraku, svi nekuda žure, al to ne znači da se ne isplati posjetiti je, vidjeti kako se živi u jednoj naprednoj i razvijenoj zemlji.

Više fotografija možete pogledati u galeriji: Nizozemska i Belgija.

TROŠKOVI:

• avionska povratna karta Zagreb-Amsterdam-Zagreb (Croatia Airlines) = 650kn po osobi
• smještaj u hotelu Aalborg***, 5 noćenja = 397€ za dvije osobe
• izlet Volendam, Marken, vjetrenjače, vožnja brodom = 27€ po osobi
• izlet u Belgiju: Antwerpen i Bruxelles = 45€ po osobi
• Ajax arena tura = 10,50€ po osobi
• Sex muzej = 3€ po osobi
• Erotic muzej = 5€ po osobi
• znanstveni centar Nemo = 12€ po osobi
• javni prijevoz:
  • vlak, aerodrom Schipol – centar grada = 2,60€ po osobi, u jednom smjeru
  • vlak, Amsterdam RAI – Ajax Arena = 2,20€, po osobi, u jednom smjeru
  • vlak, Amsterdam RAI – Weesp = 2,90€ po osobi, u jednom smjeru
  • stripen karte za bus/tramvaj/metro, 15 komada = 7,30€
• iznajmljivanje bicikla = cca 10€ po osobi
• ulaznice kupljene online, prije puta:
  • Madame Tussauds + Amsterdam Dungeon + vožnja kanalima =cca 40€ po osobi
  • Muzej Anne Frank =9€ po osobi
  • Van Gogh muzej =14€ po osobi