Nakon 2 i pol sata vožnje iz Čakovca stigli smo u Pakrac, naše prvo odredište u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo nas je odmah dočekala hrpa zanimljivih informacija od kojih neke, nažalost, nismo prije imali prilike doživjeti osobno. Sada kada jesmo, jedva čekamo da ih ispričamo i otkrijemo tajne Pakraca svima željnima novih znanja o ljepotama tog dijela Lijepe Naše.
Ulazak u vrelo zanimljivosti
Ubrzo nakon ulaska u Pakrac, s lijeve nas je strane ceste dočekala velika žuta zgrada koja je dominirala dijelom grada u kojem smo se našli. Potražili smo naše domaćine u hladovini lijepe terase kafića u sklopu Hotela Pakrac, ograđene visokim žutim zidom, koji uspješno suzbija zvukove prometa i tako simpatično uređenu terasu čini savršenom za prvu jutarnju kavicu, koju smo jedva čekali. Fina nas je kava brzo dočekala na stolu, a priče su provirivale iz svakog kuta ovog mjesta, koje je danas dom jedinom hotelu u cijeloj Požeškoj-slavonskoj županiji, i to od 1871. godine. U međuvremenu, svačemu je taj prostor služio. U neposrednoj blizini dvorca baruna Trenka, koji još uvijek čeka svoju obnovu, nekada je služio kao krčma gdje su se skupljali Trenkovi vojnici, a o njemu postoje i razne druge legende.
Nekadašnja bašča, kako su je ljudi zvali i po čemu je današnji kafić dobio ime, gdje su veliki kesteni tvorili hladovinu najpoznatiju u gradu, bila je centar društvenih zbivanja, a danas se mlade sadnice kestena i ostale uključene sile trude da se povijest ponovi. Hotel Pakrac je jedan od nositelja standarda Okusi Zlatne Slavonije, projekta koji provodi Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, što je dobro za znati poželite li isprobati slavonske specijalitete. Projekt je usmjeren na razvoj ponude lokalnih jela, razvoj prepoznatljivosti, brendiranje, umrežavanje te promociju i prezentaciju prema širem turističkom tržištu.
Muzejsko lice Pakraca
Pakračka je povijest zanimljiva i o njoj je moguće saznati sve u Muzeju Grada Pakraca, jednom od mlađih hrvatskih muzeja. Nakon kave i finog slavonskog doručka zaputili smo se prema njemu i najprije zakoračili u dvorište vlastelinstva Janković. Ulazak u muzej platit ćete 10 kuna, a ako ste student, umirovljenik ili u grupi 5 kn. Stručno je vodstvo moguće uz prethodnu najavu.
U muzeju smo naišli na šarenu izložbu slika jednog Pakračanina i saznali da muzej još uvijek nažalost nema stalan postav. No, preko puta kurije u kojoj se gradski muzej nalazi, tj. preko puta ceste, zanimljiv je Muzej vojne i ratne povijesti, smješten u najstarijoj zgradi u Pakracu, sagrađenoj davne 1771. U njemu možete saznati sve o povijesnim razdobljima za vrijeme Templara, turskih osvajanja, Trenkovih pandura, Prvog i Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata, pa čak i o modernoj Hrvatskoj vojsci i policiji. Moguće ga je posjetiti uz prethodnu najavu voditelju Muzeja vojne i ratne povijesti na broj mobitela 098 842-438 ili na mail: mvrp.pakrac@gmail.com, a cijena ulaznice je 10 kuna; 8 ako dolazite u grupi.
Šetnja kroz nekadašnje vlastelinstvo
Slavna imućna obitelj grofova Jankovića Daruvarskih postala je vlasnik vlastelinstva Pakrac sredinom 18. stoljeća i ostavila najviše utjecaja na razvoj grada i njegove okolice. Stručna nam je kustosica unutar Kompleksa kurije Janković spretno dočarala njihovu vladavinu. Vladali su vlastelinstvom Pakrac stotinjak godina i znatno ga unaprijedili time što su dovodili ljude različitih nacionalnosti s različitim znanjima i obrtima, osnovali kazalište, dobavljali knjige itd.
Zaštićena arhitektonska cjelina kompleksa Janković koju čine Mali dvor, Glavni dvor i dvije gospodarske zgrade danas je u potpunosti iskorištena i mjesto je brojnih događanja, ali i mjesto okupljališta stanovnika i posjetitelja s romantičnim detaljima. Mali dvor koristi se kao gradski muzej, dok je u glavnom dvoru smještena Glazbena škola.
Mjesto prve kovnice novca u Hrvatskoj
Svačemu su nas u kompleksu kurije Janković naučili, a najviše smo se obradovali kada smo dobili priliku sami iskovati svoj novac i pritom naučiti sve o toj djelatnosti u Pakracu. Naime, Pakrac je nadaleko i najviše poznat po svojoj kovnici novca koja je postojala od 1256. do 1260. godine, nakon čega je premještena u Zagreb. U toj se kovnici, jednoj od najstarijih pa možda čak i najstarijoj u Hrvatskoj, kovao slavni slavonski banovac – srednjovjekovni hrvatski novac namijenjen plaćanju u srednjovjekovnoj Slavoniji! Taj je novac bio srebrni i na njegovoj se prednjoj strani nalazi kuna u trku, a na stražnjoj patrijarhalni križ s dvije okrunjene glave. Kuna je, tj. njezino krzno, prije pojave novca bila platežno sredstvo, a smatra se da je upravo slavonski banovac bio inspiracija današnjem hrvatskom novcu.
Kovanje novca za uspomenu popratna je atrakcija gradskog muzeja. Kada smo, prema uputama, snažno zamahnuli čekićem i iskovali sebi slavonski banovac, dobro ga proučili i opipali, spremili smo ga na najsigurnije mjesto kako bi i na fizički način jednim dijelom sačuvali ovo autentično srednjovjekovno autohtono iskustvo.
Iz kojeg god razloga želite posjetiti Pakrac, dođite se uvjeriti da je riječ o malom gradu, prepunom velikih tajni!
