Apsolutno sve što kao putnik poželite vidjeti na putovanju – može vam ponuditi Kina. To je zemlja beskrajnih mogućnosti koja očarava na svakom koraku – bez obzira na to želite li vidjeti najmodernije nebodere, drevne hramove, harmoniju prirode ili osjetiti ritam života na starim kamenim ulicama dok miris svježeg čaja ispunjava zrak – Kina sve ima.

Kina je zemlja gdje se sadašnjost, prošlost i budućnost isprepliću poput niti svile, a putnik sâm bira svijet koji želi otkriti i kojemu se želi prepustiti. Posjet Kini gotovo uvijek uključuje odlazak na slavni Kineski zid, obilazak velikih gradova poput Pekinga, Šangaja i Hong Koga. Neprestano raste zanimanje putnika za Shenzhen, Guangzhou i Chongqing, gradove budućnosti, u kojima imaju priliku uživati u naprednoj tehnologiji i inovativnim rješenjima koja oblikuju moderne urbane prostore. Za one romantične tu su Suzhou i Hangzhou, za ljubitelje prirode tu su Guilin i mnogobrojne planine, a za istraživače povijesti Xi’an i Lhasa. Ove popularne destinacije svake godine imaju sve više turista, ali i modernog sadržaja za turiste. No, sve je veći broj putnika koji žele vidjeti carsku Kinu koja se nije modernizirala i ne podliježe turističkim trendovima, Kinu koja nudi izvornu hranu, Kinu koja se nije mijenjala stoljećima, Kinu u kojoj nema turističkih gužvi i gdje mirni vodeni tokovi i kameni mostovi čuvaju duh prošlih vremena, dajući putnicima priliku da osjete istinsku čar tradicionalne Kine. Jedan od takvih gradova je i vodeni grad Lili.

Vodeni gradovi drevne Kine koji se nalaze u blizini Šangaja i Suzhoua pravi su čuvari povijesti. U okolici Suzhoua postoji oko 200 drevnih vodenih gradova, među kojima je i mali grad Lili na rijeci Shi He, a koji ponosno nosi oznaku povijesnoga i kulturnoga grada Kine. Svaki kutak staroga grada pruža sjajnu kulisu za fotografije i videomaterijale, a putnici koji dođu ovdje vole odjenuti i tradicionalne kostime jer je Lili savršena kulisa za takvo fotografiranje – sa starim mostovima, tradicionalnim kućama i šetnicama, svaki kutak staroga grada izgleda poput prizora iz neke povijesne priče. Hanfu ili qipao su tradicionalne kineske odjevne kombinacije koje su omiljene među putnicima koji žele potpuno uroniti u duh Kine.

Na istoku uz Šangaj, na sjeveru uz Suzhou, a na jugu uz Jiaxing u provinciji Zhejiang, Lili je blizu svih velikih gradova, a opet dovoljno daleko da nema veliki broj turista, što ga čini sjajnim izborom za one koji vole sporo i opušteno putovanje bez masovnog turizma. Lili je savršeno mjesto za istraživanje lokalne kulture bez žurbe i gužve, dajući vam priliku za istinski doživljaj kineske tradicije, bez obzira na to zanima li vas arhitektura, umjetnost, priroda, čaj ili gastronomija. Prije dinastije Tang (618. – 907.) Lili je bio poznat pod imenom Lihua, što znači selo cvjetova kruške. Mjesto je poznato po proljetnom cvjetanju krušaka koje su od davnina dominirale krajolikom, a i danas gradu daju poseban izgled i miris. No u ta davna vremena uslijed čestih poplava, koje nisu bile neuobičajene za gradove uz rijeke, došlo je i do promjene imena.

Državni službenik Li pronašao je rješenje za poplave – produbio je i očistio riječno korito, a njemu u zahvalu mještani su imenu grada dodali i njegovo ime. Otuda i dolazi pomalo neuobičajen naziv za ovo kinesko mjesto bogate povijesti. I danas sredinom staroga grada prolazi rijeka Shi He. Putnici ovdje mogu uživati u vožnji brodicama koje kao i prije nekoliko stotina godina i danas pokreću ljudi. Nekada su se tako prevozila i dobra, a uz obale su se nalazile kuće, trgovine i skladišta. Baš kao i danas. Već za vrijeme dinastije Južni Song (1127. – 1276.) Lili je bio grad s razvijenom trgovinom. Prodavala se hrana, a kasnije i svila. I u narednim dinastijama Lili je nastavio biti prosperitetno mjesto. U vrijeme dinastije Yuan (1271. – 1368.) na obalama su napravljene verande koje su postale iznimno popularne, ali i zaštitni znak mjesta. Krovovi koji se nadvijaju nad ulicom i tvore duge, povezane verande ostali su očuvane do danas i mjestu daju onaj specifični izgled na koji uglavnom svi pomislimo kad se kaže – drevna Kina. Danas te stare verande pričaju priču o trgovini, o trgovcima koji su gradili verande kako bi zaštitili kupce od kiše i sunca, dajući im prostor za odmor i razmjenu dobara. Verande su i simbol gostoljubivosti, stvarajući poveznicu između tradicije i stranih putnika koji ovdje dolaze. Domaći ljudi i danas sjede u verandama, razgovaraju, sklapaju poslove, piju čaj i obavezno mahnu strancima koje vide u brodicama. Vožnja brodicama pruža najbolji pogled na arhitekturu grada, otkrivajući njegove najljepše kuće, trgovine i mostove.

Zahvaljujući dobroj trgovini, mnoge obitelji koje su živjele ovdje stekle su bogatstvo. Zarađenim novcem financirali su izgradnju i obnovu mostova, a zapisi kažu da je Lili imao više od 30 mostova. I to u različitim stilovima, ovisno o željama onoga tko je platio izgradnju. Vlasnici mostova bili su i hramovi koji su se nalazili u gradu, a na mostovima su se postavljala i dodatna vrata za zaštitu mjesta. Vrata su otvarana rano ujutro i zatvarana navečer kako bi se bolje kontrolirao prolazak trgovačkih brodova i ljudi koji ulaze u grad. Ova vrata sačuvala su grad i od ratnih razaranja u novijoj povijesti. Danas je u gradu sačuvano 12 starih mostova, a svaki od njih priča svoju priču i ima poseban značaj u povijesti ovoga kraja. Čak osam njih su originalni mostovi dinastija Ming i Qing. Od sjevera prema jugu, to su most Qinglong, most Yingxiang, most Daonan, most Diyun, most Jindeng, most Qingfeng, most Wang’en i most Qiuxie. Među njima, mostovi Wang’en, Qinglong i Daonan, s njihovim elegantnim oblicima luka, noću donose poseban šarm, stvarajući nevjerojatnu atmosferu pod mjesečinom. Most Qinglong mnogima je omiljeno mjesto za fotografiranje, a bez obzira na to u koje godišnje doba došli u Lili – prizori su uvijek kao iz bajke. Budete li u prilici, dočekajte ovdje izlazak sunca i ranojutarnju sumaglicu, to će vašim fotografijama dati posebnu čar. 

U blizini mostova nalaze se i male zalogajnice, restorani i obiteljske lokalne čajane, gdje parovi često rade zajedno pripremajući tradicionalna jela i njegujući ugodnu atmosferu za sve goste. Specijalitet ovoga kraja su youdunzi – tradicionalni kineski kolačići od ljepljive riže punjeni pastom od crvenog graha ili mesom, a zatim prženi u vrućem ulju. Pečeni youdunzi imaju zlatnu boju i mene oblikom podsjećaju na lampione. Dok čekate da vam ih ispeku – rastu zazubice. Youdunzi su omiljena poslastica među lokalnim stanovnicima, a navodno je i sâm car Qianlong volio ovo tradicionalno jelo. Zna se da je on dolazio u ove krajeve na plantaže čaja i da je iznimno cijenio Dragon well – longjing čaj, pa je lako vjerovati da je uz put probao i youdunzi i oduševio se. To je caru Qianlongu i meni zajedničko – oboje volimo Longjing čaj i youdunzi.

Samo pravi gurmani ovdje će se oduševiti i pikantnim pilećim nogicama (drapama). Ova poznata grickalica priprema se od desetak i više začina, a osnovu čine ljuta sečuanska paprika, đumbir, češnjak, vino za kuhanje, čili, šećer, ocat… Okus pripremljenih nogica je kombinacija kiselog i slatkog, slatkog i ljutog, a sama tekstura mora biti hrskava.

Kad posjetite Lili – svakako se provozajte brodicom po rijeci Lichuan i uživajte u jedinstvenoj perspektivi života uz vodu. Tek zatim sjednite na verandu, popijte čaj i razmijenite osmijeh s lokalnim stanovnicima jer istraživanje ovoga pitoresknog grada tek počinje.

Kameni vezovi za brodice još su jedna povijesna posebnost grada, a čija je značajnija upotreba započela u dinastiji Ming (1368. – 1644.). i dosegla vrhunac popularnosti tijekom razdoblja Republike Kine (1912. – 1949.). Svaki kameni vez je rezbaren, a rezbarije su odražavale vjerovanja ljudi – parovi naranči i breskvi simbol su sreće, parovi mačeva tjeraju zle duhove. Naravno, tu su i prikazi svile i dudovog svilca koji odražavaju bogatstvo ovoga kraja. Danas je u vodi preostalo između 200 i 300 kamenih vezova koji svjedoče o povijesti i kulturi ljudi koji su živjeli uz obalu rijeke, a najlakše ih je uočiti za vrijeme vožnje brodicom po rijeci. Povijest bilježi i 256 pristaništa. Jednako važno bilo je dobro postaviti i kamene blokove uz obalu te tako osigurati čvrst obalni zid, siguran za sve prolaznike. Uz obalu je vezana i jedna narodna priča: vlasnik trgovine imamo je kćer koja se rado igrala uz rijeku, ali se zbog olabavljenih kamenih ploča ozlijedila i izgubila ruku. Otac je osjećao krivnju jer nije održavao obalni zid te je nakon nesreće odlučio popraviti sve, a to je potaknulo i druge mještane da ga slijede i koriste najbolje metode za izgradnju.

Zemljište uz samu rijeku uvijek je bilo skupo pa su ljudi gradili kuće iza svojih trgovina i skladišta. Bilo je to i praktičnije, a i davalo je dozu privatnosti koju kuće uz samu obalu nemaju. Generacijama kuće su se nizale jedna za drugom, stvarajući uske i duboke uličice. Uličice ili tamne aleje su uski prolazi, široki manje od jednog metra, natkriveni krovovima. Zbog toga je u njima gotovo uvijek mračno, ali čim netko otvori vrata u svoje dvorište – sunce se probije u uličicu, a vi u trenu vidite djelić skrivenog svijeta iza tih starih vrata i zidova. Bogatije obitelji izgradile su impresivne palače u uličicama, a mnoge su uličice upravo po obiteljima dobile i imena. I danas se tako možete prošetati uličicom obitelji Zhou i Kuai. Tijekom vladavine cara Chenghua (1465. – 1487.) i cara Hongzhi (1487. – 1505.) iz Ming dinastije, Lili je postao iznimno prosperitetan grad. Tada u grad dolaze brojni visoki dužnosnici i uspješne poduzetničke obitelji koje ovdje pronalaze svoj trajni dom. Osam najpoznatijih obitelji – Zhou, Chen, Li, Kuai, Ru, Xu i Cai imale su ključnu ulogu u povijesti grada.

U povijesnim zapisima spominju se kao sposobni trgovci i predstavnici društvenih struktura koji su oblikovale grad Lili. Do danas je grad sačuvao 115 uličica, a za mnoge od njih zaslužne su upravo navedene obitelji. Potomci slavnih obitelji i danas žive u uličicama koje nose njihovo ime. Uličice su često nosile ime i po vrsti trgovine kojom su se obitelji bavile, a danas svjedoče o bogatoj povijesti grada. Odvažite se zaviriti u uličice i istražujte, ali budite spremni da uvijek postoji šansa i da se izgubite. Svejedno prošetajte, pogledajte kako su i danas kvalitetno napravljeni kameni blokovi po kojima hodate, a jednako je fascinantan i podatak da su u ta davna vremena ovdje imali kanalizaciju.

Danas je jedna od najpoznatijih kuća obiteljski dom kineskog pisca i slikara Jina Yuchenga, dobitnika najprestižnijih kineskih književnih nagrada za roman Blossoms, uključujući i nagradu Mao Dun Literature Prize. Jedan od najčitanijih autora Kine, Jin Yucheng, ovdje je imao djeda i baku. Njihova obiteljska kuća nalazi se uz samu obalu, a danas je preuređena u izložbeni prostor koji nudi uvid u njegovo odrastanje, životne cikluse i bogato stvaralaštvo ovoga multitalentiranog autora. Kuća je preuređena prema njegovim zamislima, stvarajući prostor koji spaja tradicionalnu i modernu arhitekturu. Unutrašnjost je ispunjena obiteljskim predmetima poput knjiga, porculana, ali i njegovim slikama. Ako ne poznajete dobro modernu kinesku umjetnost, ovo je prilika da dublje uronite u nju. Prema njegovom je romanu 2023. godine nastao iznimno popularan TV serijal Blossom Shanghai koji je osvojio kinesku publiku i postao nevjerojatan fenomen. Pregledi se broje u milijardama, a utjecaj serije prelio se na modu, turizam, gastronomiju. Redatelj serije, Wong Kar Wai, uspio je kroz nostalgične prizore 90-ih vratiti gledatelje u prošla vremena. Priča prati uspon mladog poslovnog čovjeka, spajajući osobne priče s pozadinom brzorastuće Kine. Serija je izazvala nevjerojatan interes za mjesta gdje se odvija radnja, kao i za modom toga vremena. Ako vam se slučajno dogodilo da ste postali obožavatelj serije, onda vam nema druge opcije nego doći u Lili i vidjeti stol na kojem je Jin Yucheng napisao ovo remek-djelo. Uz malo sreće, možda i sâm autor bude tamo. Ako njega još nema i odlučite ga pričekati – u njegovom obiteljskom domu možete popiti izvrstan čaj, pa čak i kavu. Ja mogu zamisliti da kod njega doma i prespavam, a dok ga čekam uživam u obiteljskoj biblioteci i pogledu na Lili.

Ovdje je rođen i pjesnik Liu Yazi (1887. – 1958.), važan politički aktivist i intelektualac koji je živio u burnom razdoblju kineske povijesti, uključujući kraj dinastije Qing, Republiku Kinu i Narodnu Republiku Kinu. Njegova djela često odražavaju patriotske osjećaje i društvene promjene toga vremena. U Kini ga nazivaju i “posljednjim velikim pjesnikom tradicionalne škole pjesništva”. Pisao je na Wu dijalektu, meni najdražem dijalektu Kine, a svoju ljubav prema umjetnosti prenio je na druge kolege s kojima je osnovao umjetničku organizaciju za književnost – Nan She. U gradu se nalazi izložbeni prostor posvećen njemu, smješten u njegovoj negdašnjoj rezidenciji koji svakako trebate posjetiti jer upravo se tu rodila njegova ljubav prema poeziji i umjetnosti. Taj prostor ne samo da čuva sjećanje na njega već i omogućuje posjetiteljima da osjete duh vremena u kojem je on živio i stvarao.

Nije zato iznenađenje da umjetnost i danas zauzima važno mjesto u gradu gdje se njeguje duboko ukorijenjena kulturna tradicija. U gradu su aktivna književna društva, društvo za kaligrafiju i slikanje, umjetničke organizacije za ples, operni tim “Oriental Yue Yun” i više od 10 timova za ples zmajeva. U gradu postoji više od 10 knjižnica (soba), uključujući knjižnice kulturnih udruga, školske knjižnice i društvene knjižnice, s ukupnom zbirkom od više od 300.000 knjiga. Nemojte propustiti posjetiti i Six Arts Museum koji sadržava kolekciju od čak 40 000 predmeta drevne kineske narodne umjetnosti. Zanimljiv je i podatak da je vlasnik ovoga privatnog muzeja stranac, Amerikanac Mitch Dudek.

U 2005. godini stanovništvo grada sačinjavali su uglavnom Han Kinezi, a bilo je i sedam etničkih manjina: Tujia, Miao, Yi, Zhuang, Yao, Mongolski i Bai. Svi oni donose gradu svoju kulturu koja je vidljiva na svakom koraku – od jedinstvene kuhinje, zanatskih vještina, glazbe ili ukrasa koji krase gradske ulice. Ako budete u prilici – posjetite Lili prije nego što ga otkriju turisti, prije nego što užurbanost promijeni njegov mirni ritam prošlih stoljeća. Posjetite ga dok još uvijek na tihim vodama rijeke Shi He vrijeme teče sporije, omogućujući putnicima da udahnu povijest i život kakav je nekad bio.

Fotogalerija:

Tekst i fotke: Antonija Putić

Producentica i umjetnica Antonija Putić već godinama živi u Kini, zemlji koja ju je očarala svojom kulturom, običajima i jedinstvenim načinom života. Završetkom Akademije dramske umjetnosti i studija komunikologije u Zagrebu, njezina su putovanja započela iz znatiželje i umjetničkog duha, a prerasla su u poziv. Kao strastvena putnica, Antonija je proputovala više zemalja nego što je ikada planirala, no niti jedna nije ostavila tako snažan dojam na nju kao Kina, koju od 2013. naziva svojim drugim domom. Osim što o svojim doživljajima, neobičnim mjestima, okusima i receptima Dalekog istoka piše za tiskane medije i portale, Antonija vodi i Facebook stranicu “Antonija Putić”, gdje dijeli zanimljivosti o kineskom životu, kulturi i znamenitostima. Njezin zanimljive objave i bogato iskustvo omogućili su mnogima da otkriju ljepote i tajne Kine. Svojim pristupom Antonija uspijeva Kinu približiti svima koji žele osjetiti njezinu čarobnu raznolikost i neiscrpno kulturno bogatstvo.

Antoniju možete pratiti i na facebooku –> https://www.facebook.com/profile.php?id=100045848130749