Prvi put u Opatiji sam boravila na ekskurziji u osmom razredu, odnosno ona nam je bila stanica ture na povratku iz Istre. I danas se sjećam, oduševljenja s kojim se vratila doma, puna dojmova o ljepoti ove naše stare dame.

Tada su mi se najviše dojmile, austro—ugarske vile,  opatijski parkovi čisti i okićeni cvijećem pa mi je dugo vremena pojam uređenosti grada, elegancije i profinjenosti bila Opatija. Upravo, zbog svega navedenog ovo je moj homage Opatiji, nastao za mog nedavnog posjeta.

Utjecaj Austro-ugarske monarhije više je nego vidljiv u arhitekturi Opatije, kao i u Zagrebu i Beču koji su jedan posredno drugi neposredno utjecali na život jedne Dalmatinke, autorice ove putopisne reportaže, i razvili ljubav i simpatije prema gradovima Austro-ugarske i šire. Dugo će vremena proći od prvog posjeta, do mog ponovnog posjeta Opatiji, ali ću zato tu nepravdu ispraviti, posljednjih godina kad me život više puta vodio i vodi u Opatiju.Kažu da se prvi pamte, drago mi je da se moja prva solo putna iskustva vežu uz ovaj pitoreskni gradić.

Opatija je grad  smješten podno Učke. U gradu, danas, živi nešto više od 11,5 tisuća stanovnika. Povijest Opatije veže se uz crkvicu svetog Jakova, a novija povijest obilježena je 1884. godinom kad je u gradu izgrađen prvi hotel.Opatija je, naime, domaćin najstarijeg hotela na Jadranu, izgrađenog 1884. godine, smještenom na samoj obali uz more i šetnicu, sa jednom od najpoznatijih terasa gdje su nastupali vodeći estradni umjetnici od sredine dvadesetog stoljeća – veliki hotel Kvarner. U istom hotelu je smještena i najpoznatija dvorana u Hrvatskoj, Kristalna dvorana koja je domaćin brojnih svečanih balova i glazbenih događanja.

Gradnja hotela te izgradnja pruge koja je povezala Opatiju s Ljubljanom i dalje učinila ju turističkom mekom i modnenom destinacijom u kojoj su boravili i borave brojni turisti, ali je mjesto odmora i brojnih poznatih osoba. Tako su u gradu boravili brojni austrijski prijestolonasljednici, kraljevi brojnih europskih država, skladatelji poput Puccinia, Mahlera, književnici James Joyce, Čehov, i plesačica Izidora Duncan koja je kažu inspiraciju za svoje plesove nalazila promatrajući opatijske palme. Rado viđen gost u gradu bio je austrijski car Franjo Josip I., pa dio lungomarea nosi njegovo ime. Lungomare je 12 kilometara dugo obalno šetalište koje povezuje Opatiju s Volovskim, Ičićima, Ikom i Lovranom.

Ono što je Kopenhagenu Mala sirena, to je danas Opatiji Djevojka s galebom smještena na hridi na šetnici cara Franje Josipa I.  Skulptura Djevojka s galebom djelo je Zvonka Cara, postavljena je tu 1956. godine. Prvotno je na tom mjestu bila skluptura pod nazivom Madonna del Mare koja je postavljena kao spomen na stradalog grofa Kesselstadta, a sad je ona dio muzejskog postava Muzeja turizma.Na samom početku šetnice Franje Josipa I. smjestila se i skluptura hrvatskog književnog velikana Miroslava Krleže, djelo Marije Ujević Galetović, a poklon grada Zagreba gradu Opatiji. Zanimljivo je da se isti odljevi sklupture nalaze i u Zagrebu na Dubravkinom putu, i u Budimpešti ispred Prirodoslovnog muzeja – što pokazuje jasne veze ovih gradova s Austro-ugarskom monarhijom.

Uvalica na šetnici osim što je polazište brojnih brodskih taksista s kojima je moguće otploviti u opatijsku rivijeru, dom je i sklupturi Barkajola – podignutog u spomen na sve barkajole koji žive od ljudi i za ljude.Opatija je poznata i kao lječilište europskog glasa koje svoje početke vuče s kraja 19 stoljeća, a danas je u gradu smještena poznata bolnica Thalassotherapia – specijalizirana za medicinsku rehabilitaciju.

Središnjim djelom grada dominira gradska plaža Slatina, najpoznatije kupalište koje nudi brojne popratne sadržaje za potpuni užitak u moru i suncu. U neposrednoj blizni grada smještene su i druge plaže Ičića, Moščeničke drage, Lovrana, Medveje i dr.Po uzoru na holivudsku stazu slavnih u Opatiji se nalazi Hrvatska ulica slavnih i to duž plaže Slatine koja je pokrenuta krajem 2005. s ciljem da se simbolično nagrade osobe koje su obilježile Hrvatsku u svijetu u različitim područjima. Do sada je na šetalištu postavljeno ukupno 32 mramorne zvijezde.

Opatija je hrvatska kolijevka turizma, sa preko 170 godišnjom tradicijom, pa ne čudi činjenica da je u gradu otvoren prvi hrvatski muzej turizma. Muzej je smješten u palači parka Angiolina i priča priču o povijesti hrvatskog turizma, ali i utjecaju turizma na naše živote i sve to za svega 15 kuna koliko košta ulaznica za posjet. Kako sam i spomenula na početku, do danas sam ostala oduševljena, ljepotom opatijskih parkova, parka Angiolina i parka sv. Jakov, koji se prostiru na 3,64 ha, sa preko 150 različitih biljnih vrsta. Oaza zelenila oaza je i mira s pogledom na more od milijun dolara, pa je užitak boravka u parku potpun.U parku je smještena i crkvica svetog Jakova, izgrađena na temeljima benediktinskog samostana, benediktinske opatije po kojoj je i grad dobio ime. Svojedobno je crkvica bila jedina građevina u parku, što je promijenjeno gradnjom hotela.

Nad gradom dominira crkva Marijinog uznesenja, u narodu poznata kao vela cerkva, s dominantnom kupolom. Crkva je izgrađena početkom  dvadesetih godina prošlog stoljeća, od kastavskog kamena, a napravljena prema nacrtima Carla Seidla bečkog đaka Theophila Hansen (op.a. danskog arhitekta koji je živio i radio u Beču, autora između ostalog bečkog parlamenta i atenskog Zappeiona). Zahvaljujući svom smještaju ponad grada, posjet crkvi nudi jedan od ljepših vidikovaca na grad i opatijsku rivijeru. Opatija je grad koji živi od i za turizam, pa kako posljednjih godina grad posjećujem redovno, jasno i potpuno objektivno mogu vidjeti napredak grada koji se očituje u obnovi hotela i izgradnji brojnih dodatnih turističkih sadržaja. Jedna od novijih investicija smještena je na ulazu u grad izgrađena 2014. godine sportska dvorana, nazvana po Marinu Cvetkoviću, opatijskom košarkašu i poginulom hrvatskom branitelju.

Opatija je grad koji ima gotovo cijelo godišnju turističku sezonu, i dokazuje da se može kad se hoće, samo treba pronaći nišu, i ponuditi turizam svima. Grad je to koji nudi i bogati wellness sadržaji, odličnu gastronomska ponuda za svaki džep, a sve je to jamac dobre zabave i opuštanja za sve životne skupine pa je po meni Opatija uvijek dobar izbor za odmor i potpuni užitak. Može li se ljepše završiti ova putopisna reportaža nego uz stihove legendarnog Ive Robića i njegove Serenade Opatiji:

Čuj serenadu Opatijo bajna biseru ti našeg mora
U tvom divnom skladu ti lijepa si noću
Prekrasna kada svane zora

Tvoj val što se pruža do vrtova ruža
O ljubavi šapće noć i dan
Snivaj sad Opatijo bajna
Ti si najljepša tajna i moj ljubavni san.

P.S. Ukoliko želite pročitati moje ukoričene putopise – knjigu Samo za taj osjećaj – možete naručiti – na mail: ibacelic@gmail.com, a osim na stranici mojih dragih Putoholičara pratiti me možete i na mom blogu svaštari Just for this feeling https://justforthisfeeling.wordpress.com/ .

Ivona Bačelić Grgić