Ivona je ovo ljeto bila na Islandu i u nastavku nam donosi svoja iskustva i oduševljenje zemljom leda, vatre i vulkana.

Na Island sam željela otići dugo, skoro kao u Argentinu. Nešto ne objašnjivo me vuklo njemu, teško je to racionalno opisati. Znala sam samo da Island ne želim posjetiti turistički, nego da ga želim doživjeti. Doživjeti Island, ukoliko niste pravi avanturist što uključuje treking i autostopiranje, jedino je moguće, ako imate vozačku dozvolu i dobar ste vozač, i uputite se na vožnju ring roadom. Kako ne zadovoljavam nijedan uvjet, morala sam čekati suputnicu koja  to ispunjava. Kažu da tko čeka taj i dočeka. Da parafriziram Ivicu Prtenjaču kroz citat iz njegovog Brda na ovom putu sam  „tražila umor tijela, prazninu uma, mir srca“ – sve to su mi Island i Ana dali vožnjom po ring roadu. Island je moja nova Italija.

P.S. Put je uključivao desetodnevni boravak na Islandu u vlastitoj organizaciji nas dviju suputnica i prijateljica. Kroz desetodnevno putovanje prešli smo oko 2.000 kilometara.

Island je otočna država smještena na sjeverozapadu Europe. Nalazi se na razmeđi euroazijske i američke tektonske ploče. Otok je vulkanskog podrijetla pa je zemljina kora na otoku duplo tanja, zbog čega su erupcije vulkana češće. Moći i nepredvidljivosti prirode svi smo bili svjedoci kad je u travnju 2010. godine eruptirao vulkan Eyjafjallajokull i zaustavio zračni promet nad Europom i Sjevernom Amerikom. Islandsku povijest obilježava složen vladarski sustav sa elementima demokracije. Island je zemlja podrijetla Althinga prvog stalnog parlamenta modernog tipa na svijetu – koji je od 930 godine do kraja 18. stoljeća zasjedao u Pingvelliru. Glavni grad je Reyjkjavik, koji je najsjevernija prijestolnica na svijetu. Island se proteže na 103.000 km² i na tom prostoru skoro duplo većem od Hrvatske, živi svega 325.671 stanovnika, što je prosječno 3 stanovnika na jedan km².  Najveći broj stanovnika njih 2/3 živi u gradovima. Zanimljivo je da je upravo Island prva država koja je priznala Hrvatsku kao samostalnu državu, a odluku za priznanje donijela je još 19. prosinca 1991.  Nešto novija činjenica koja povezuje Island i Hrvatsku vezana je za kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. u Brazilu, kada je Hrvatska (jedva) svladala Island i izborila se za nastup na istom.

Island je divno mjesto za mizantrope, ali i sve one koji se žele odmoriti od ljudi. Dobro, turistički posjet Reykjaviku, Zlatnom krugu (koji uključuje nacionalni park Pingvellir, slap Gullfoss te geotermalno aktivnu dolinu  s gejzirom – po kojem svi gejziri nose ime), Plavoj laguni isključuje odmor od ljudi – jer su to turističke meke većine ljudi koje posjete Island. Najveći broj turista na Islandu su iz Amerike, Njemačke i Velike Britanije. Neke statistike pokazuju da turizam na Islandu raste po godišnjoj stopi od 20%, doduše tome doprinosi i relativno mala baza pa su stope rasta tolike. Ključna godina za islandski turizam bila je 2006. godina, kada je broj turista koji su te godine posjetili Island premašio broj stanovnika. Prime termini za posjet ovoj zemlji su lipanj i srpanj, tada na Islandu traje beskrajan dan pa je u ovom terminu i najveći broj turista. Island je moguće posjetiti tijekom cijele godine, ovisno o interesima s napomenom da na Islandu vladaju ekstremni vremenski uvjeti, uvažavajući prirodno okruženje. Doduše, postoji uzrečica/dosjetka na Islandu vezana za vrijeme – koju su sad iskoristili tako da je otisnu na suvenire – na pitanje kakvo je vrijeme? Islanđani uz smiješak odgovoraju pitaj me za pet minuta – a sve zbog učestalog mijenja vremena. Na otoku je gotovo 12.000 glečera od kojih je najvećih Vatnajokull koji se prosteže 8.300 km². Mali broj stanovnika na relativno velikoj površini otoka otkriva i veliki dio neobradive nekultivirane prirode koja zauzima polovicu teritorija Islanda odnosno površinu od 64.538 km2. Zemlja je to bogata vodom i brojnim geotermalnim izvorima, pa se čak zimi u Reyjkjaviku griju ulice radi sprečavanja poledice. Ogoljena zemlja, zelena brda s kojeg se slijevaju rijeke slapova, jedni od najvećih slapova u Europi, crne pustinje, snježne padine i vrhovi sve su to nezaboravni krajolici koje možete doživjeti vožnjom po cesti broj jedan.

Island, je i ove 2015. godine, peti put za redom na ljestvici svjetskog indeksa mira (Global Peace Index) proglašen najsigurnijom zemljom na svijetu.  Zemlja je tu titulu dobila, jer nema vojsku, stopa ubojstva na godišnjoj razini kreće se između 0% – 1,5%, resi je niska stopa kriminala i primjerice policajci nemaju oružja. Zanimljivo je da je Island zemlja koja promovira i prakticira jednakost među ljudima pa nema spolne, seksualne, vjerske ni bilo koje druge segregacije i diskriminacije. O ravnopravnosti spolova svjedoči i činjenica da je upravo Island među prvim zemljama na svijetu 1915. godine uveo pravo glasa ženama, nešto prije njih učinio je to Novi Zeland odnosno Finska. Što se seksualne odnosno homoseksualne ravnopravnosti tiče dovoljno svjedoči činjenica da je islandska premijerka Johanna Sigurdardottir prva premijerka u svijetu koja je otvoreno priznala da je gay.

Ono što je specifično za zemlju je da zapravo nema patrijahata u smislu prezimena, uostalom na Islandu se ljudima obraćate imenom, ako im želite iskazati poštovanje. Dijete rođenjem dobije kao prezime očevo/majčino ime kojem se ovisno da li je riječ o kćeri ili sinu doda sufiks son odnosno dóttir. Dakle, ja bi na Islandu bila Markovakći, pa se sad ne bi morala opravdavati da iako imam dva prezimena nisam udana. Zanimljiva je, što i ne čudi na broj stanovnika, i težnja za očuvanjem identiteta, pa je i davanje imena djeci zapravo zakonom propisano – postoji komisija koja odobrava imena – u smislu da dijete mora nositi islandsko ime koje mu se potvrđuje krštenjem. Što se religije tiče na Islandu prevladavaju sa udjelom od 80% luterani, dok je u državi i oko 3% katolika. Gospodarski zemlja je najvećim djelom orijentirana na ribolov, stočarstvo i posljednjih godina na turizam. Godine 2008. Island je doživio financijski ponor, no danas su školski benchmark kako samostalno izvući zemlju s dna bez pomoći globalnih institucija i njihovih (ne)mjera za rješavanja krize. Doduše, posljedice se i dalje osjete, no vrijedni Islanđani sa stopom radnog aktivnog stanovništva od 80% bitno doprinose prosperitetu svoje zemlje. Domaća valuta je islandska kruna, u omjeru  100 kruna jednako je cca 5 kuna. Praktičan savjet odnosi se na činjenicu da je novce moguće promijeniti na mjenjačnici na aerodromu, ja, mjenjačnice nigdje drugdje nisam vidjela.  No ukoliko ste Islanđani ograničeno vam je mijenjanje krune u druge valute, odnosno stranu valutu u ograničenom iznosu možete kupiti samo uz predočenje putne karte. Island spada među najskuplje države na svijetu, i na toj ljestvici zauzima visoko osmo mjesto. Povezano s skupućom je i jelo u restoranima, pa što se tog iskustva tiče, kompetentnije smo vam pričati o islandskoj trgovačkoj mreži uključujući i benzinske postaje – to smo specijalizirale.

Zaštitni znak otoka, kojeg je moguće pronaći kao suvenir na svemu i svačemu su puffini – životinjice koje izgledom neopisivo podsjećaju na pingvine. Puffini na Island dolaze u svibnju, a odlaze u kolovozu, pametne su i zabavne životinje, kažu da su bolji plivači i ronici nego letači.  Dio turističke ponude otoka su organizirani posjeti i razgledi kitova. Na otoku je preko 750.000 ovaca, koji su ljeti sastavni dio pejzaža i cesta, jer su na slobodnoj ispaši. Na Islandu je i 80.000 konja, koji su također dio ljetnog pejzaža – na koje su Islanđani jako ponosni. Konji su prelijepi, izdržljivi i otporni, iako stasom neveliki – posebno upozorenje odnosi se na činjenicu da islandske konje ne smijete nazvati ponijem – to je Islanđanima uvreda u rangu one kao da im mamu opsujete. Kaže se you haven`t been to Iceland unless you`ve communed with a friendly horse and look their amazing eyes.

Društveni život Islanđana najvećim djelom se odvija na bazenima. Na samom Islandu gotovo svako naselje ima bazen zbog već spomenutog geotermalnog bogatstva. Druženja na bazenima su Islanđanima kao većini u Hrvatskoj boravak na špici, rivi, shopping centrima– must do it varijanta. Prije ulaska u bazen nužno se otuširati u zajedničkim tuševima – doduše žene odvojeno od muškaraca. Čitala sam da postoje i čuvari čistoće u tuševima  – koji nadgledaju tuširanje i u slučaju da niste oprali naznačena mjesta  – oni vas mogu na to upozoriti i zabraniti vam ulazak u bazen, ako se odbijete oprati prema uputama.

Općenito, Islanđani su poprilično otvoreni u percepciji i po pitanju seksualnosti, seksa i golišavosti. Primjerice, sasvim je normalna tema u društvu  priča o seksualnom iskustvu i to ne u smislu pohvale osvojenim trijumfom, crticom na ormaru. Dakle, o seksu se priča bez srama i hvale podjednako među ženama i muškarcima. I tu se potvrđuje potpuna ravnopravnost spolova. Zvuči vam poznato teza  da je muškarac koji ima puno žena i recki na ormaru frajer, a žena s takvim potrebama je laka i promiskuitetna?  Na Islandu takva teza ne vrijedi. Tako zvani one night stand je prihvatljiv društveni standard potvrđen i Maslowljevom piramidom ljudskih potreba. Zanimljiva je bila i jedna marketinška kampanja Icelandaira  sa sloganima „Have a one night stand in Reykjavik“ i  „Fancy a dirty weekend in Iceland“. Seksualna otvorenost, pretpostavljam, kao posljedicu ima činjenicu da je u državi relativno veliki broj samohranih majki. Po meni, bolje biti sam s djetetom, nego s budalom. S druge strane, zaposlenost žena je jedna od najvećih na svijetu, a zastupljenost žena na fakultetima je oko 60%. Po meni tko se sam financira, može sve što hoće, naravno uvažavajući moralne i društvene norme.

Islanđani osim što vole bazene, seks i golišavost, ono što mi je osobito privlačno je da vole i puno čitati. Islanđani čitaju najviše knjiga na svijetu po glavi stanovnika. Svaki deseti  Islanđani tijekom svog života napiše knjigu, a stopa pismenosti u zemlji  gotovo je 100%. Uz sve to zemlja je to i lijepih žena – o čemu svjedoče i brojne osvojene titule na svjetskom natjecanjima ljepote. Jedan od nacionalnih hobija je i pletenje, pa čak postoje i tv emisije/showovi o pletenju – kao jedan od suvenira moguće je kupiti različite vunene odjevne predmete.

Ono po čemu je Island svjetski poznat i priznati je i glazba – svjetske zvijezde Björk i Sigur Rós upravo su s ovog otoka. Osim prepoznate garde dobrog zvuka pažnju privlači i mladi glazbenik Ásgeir Trausti čiji CD mjesecima ne izlazi iz mog playera, čak dok i ovaj putopis pišem – link.

Vožnja cestom broj 1 tako zvani ring road – otkrila nam je neslućene prirodne ljepote – zemlje vatre, leda i mjeseca.

O detaljima u nastavku uskoro…

Ivona Bačelić Grgić