Perzija, zemlja povijesti, začina, najkvalitetnijeg šafrana, pistacija, datulja, tirkiza, impozantnih građevina i perzijskih tepiha (i mačaka naravno)! Dom je nekima od najljepših građevina i trgova svijeta, a u gradovima dominiraju prekrasno uređeni vrtovi, parkovi, s vodoskocima i mozaičnim pločicama.

Iran je zemlja koja će te iznenaditi! Donosim ti svoje doživljaje iz Irana, zemlje dragih, gostoljubivih ljudi i divnih, grandioznih građevina te nesvakidašnjih atrakcija.

Islamska Republika Iran smještena je u jugozapadnoj Aziji i površinom je 18. država svijeta s oko od 89 milijuna stanovnika. Iran (povijesno znan kao Perzija) je egzotična zemlja s bogatom poviješću, gostoljubivim ljudima, ukusnom hranom te neopisivim ljepotama.

Iran je površine 1 648 000 km² (29 puta veći od Hrvatske) i graniči s Irakom, Turskom, Omanskim i Perzijskim zaljevom, Afganistanom, Pakistanom, Armenijom, Azerbajdžanom i Kaspijskim jezerom. U Iranu se nalaze čak 22 mjesta koja su na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. No, ono što trebaš imati na umu ukoliko planiraš posjet ovoj zemlji je da žene (i djevojčice iznad 9 godina) u javnosti trebaju nositi hidžab, odnosno glava im mora biti pokrivena (da, vrijedi i za turiste)!

Milijun pitanja bilo je nad glavom, a sva su se raspršila čim smo dotaknuli iransko tlo i kad smo ugledali Ivana Đogića (Hrvata koji je odselio u Iran, tamo se zaposlio, oženio Iranku i sada organizira ture te približava putnicima tu zemlju na najbolji mogući način) i Marzie simpatičnu lokalnu vodičicu!

Teheran – najzelenija svjetska metropola

Ogroman, bučan, kaotičan, glavni i najveći grad Irana, smješten je na obroncima planine Alborz! Teheran je živopisna multikulturalna metropola i broji čak 9,5 milijuna stanovnika (16 milijuna u širem gradskom području, što ga čini najnaseljenijim gradom u zapadnoj Aziji). Teheran je sa svojih 700 gradskih vrtova jedna od najzelenijih svjetskih metropola.

Teheran je krajem 18. st. izabran za prijestolnicu. Grad je bio sjedište Qajara (Kadžara) i Pahlavija, dvije posljednje vladarske dinastije Irana. U njemu su smještene mnoge povijesne zbirke, poput kraljevskih kompleksa Golestan, Sa’dabad i Niavaran, kao i najvažnije vladine zgrade modernog doba. Teheran je danas najvažnije političko, gospodarsko, obrazovno, prometno i kulturno središte Irana. U njegovoj okolici nalazi se 50% iranskih industrijskih postrojenja. Zahvaljujući malim stopama poreza, niskim cijenama energenata i relativno visokim plaćama, troškovi života u Teheranu su niski i prema zapadnim procjenama najjeftinija je metropola na svijetu.

Neke od znamenitosti po kojima se ističe na svjetskoj razini su najveći bazar, jedna od najdužih ulica, jedna od najprometnijih podzemnih željeznica, najviša i najduža žičara, najveća zbirke kraljevskih dragulja i djela zapadnih umjetnika u Aziji, neka od najposjećenijih šijitskih svetišta, najveće privatno sveučilište, jedno od najkvalitetnijih tehničkih sveučilišta, najveći azijski sajam knjiga itd.

Teheran Azadi toranj

Azadi toranj (Toranj slobode)

Azadi toranj nalazi se usred Azadi trga, glavnog ulaza u grad. Visok je 45 m i sastoji se od 4 nivoa s 2 stubišta, 4 dizala i podzemnog muzeja u kojem je predstavljena iranska povijest, a s najgornjeg nivoa tornja pruža se pogled na Teheran (nažalost bilo je zatvoreno zbog radova). Toranj koji je danas jedan od najpoznatijih simbola Irana, izgrađen je 1972. godine.

Golestanska palača (Golestan Palace)

Golestanska palača je jedan od najstarijih povijesnih spomenika u Teheranu, bivša rezidencija Kadžarske dinastije koja spaja perzijsku i zapadnu arhitekturu u remek-djelo koje se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Danas se ovaj kompleks sastoji od 8 ključnih struktura (ukupno 17) koje su nekada korištene za razne priredbe, krunidbe i slično, a koje se u novije vrijeme uglavnom koriste kao muzeji. Pripremi se za neviđeno blještavilo, raskoš, detalje i bogatstvo od kojeg pamet staje! Zaista impresivno! Priča se da su željeli velika zrcala po uzoru na europske palače no da su se u transportu ta zrcala slomila, a bilo im je šteta bacati, pa su napravili svoj stil.

Kvart Tadžiriš – bazar i imamzade džamija Saleh

Navečer smo prošetali kvartom Tadžriš u kojem se smjestio jedan od bazara gdje navečer bude vrlo živo. Užitak je šetati među svi tim šarenilom, okusima i mirisima koji bude sva osjetila, dok prodavači uopće nisu naporni i nametljivi! Nakon dinamičnog bazara posjetili smo imamzade džamiju Saleh. Imamzade džamije su džamije u kojima se nalazi grobnica imama (šijitskog poglavara) ili grobnica nekog od njihovih članova obitelji koji su umrli mučeničkom smrću, najčešće u borbi s Arapima u 8. st. Za razliku od džamija, raskošnije su ukrašene, kičene i blješte na sve strane. Prije ulaska žene se moraju pokriti čadorom, ogrtačem koji pokriva cijelo tijelo.

Milad toranj

Izgrađen je 2007. i sa svojih 435 m šesti je najviši komunikacijski toranj na svijetu. Promijenio je panoramu grada, a osim što služi za prijenos telekomunikacijskog signala, na vrhu se nalazi rotirajući restoran, konferencijska dvorana, vidikovac i prostor za umjetničke izložbe. Djeluje moderno, a opet je zadržao nešto autentično – njegov trup je oktogonalnog oblika koji je iranski arhitektonski klasik.

Most prirode (Pol-e Tabiat)

Dovršen je 2014. i smatra se najljepšim modernim iranskim arhitektonskim djelom. Most povezuje dvije zelene površine, dva parka, a premošćuje dolinu kojom se proteže gradska autocesta. S mosta se pruža pogled na Teheran, a sa svojih gotovo 300 metara duljine, najveći je pješački prijelaz u gradu. No, on je mnogo više od samog mosta, tu se nalaze restorani, kafići, staza za pješake, bicikliste, skejtere i turističke kočije.

Kashan

Kašan je pustinjski grad u Iranu, smješten oko velike oaze, oko 240 km južno od Teherana. Najstariji tragovi civilizacije u okolici grada datiraju oko 7000. pr. Kr., a sam grad dobio je ime po perzijskoj riječi kaši što znači „crijep”. Podrijetlo Kašana kao grada datira u rano elamsko razdoblje, a u njegovoj neposrednoj blizini pronađen je i najstariji zigurat na svijetu. Danas je važno turističko odredište, a gospodarstvo mu se temelji na proizvodnji tekstila (prvenstveno sagova i svile), dok u novije vrijeme cvate i industrija prerade mramora i bakra. U Kašanu živi oko 350 000 stanovnika, a predaja kaže da su iz njega došla i sveta tri kralja.

Vrt Fin – najstariji perzijski vrt

Vrt Fin uvršten je na popis UNESCO-ve svjetske baštine i jedan je od najljepših perzijskih vrtova iz 16. st. Vrt se prostire na 2,3 hektara s glavnim dvorištem okruženim bedemima s četiri kružne kule. U skladu s mnogim perzijskim vrtovima ovog doba, koristi mnogo vodenih elemenata. Napajali su se iz izvora na padini, a pritisak vode bio je takav da se mogao izgraditi velik broj cirkulirajućih bazena i fontana bez mehaničkih pumpi. Budući da je zamišljen kao cjelogodišnje rekreacijsko mjesto za perzijskog šaha Abbasa, vrt je primjer savršeno planiranog i opremljenog prostora za ugodan boravak.

Hamam Sultana Amira Ahmada

Najljepši iranski tradicionalni hamam, no zbog obnove, nismo se mogli popeti na prelijepe kupolaste krovove, za koje kažu da su jedni od najljepših u Iranu! Površine 1102 m², u blizini Imāmzādeh Amira Ahmada iz Kašana, izgrađen je za vrijeme Kadžar dinastije. Kupalište Sultan Amir Ahmad sastoji se od 2 glavna dijela: sarbineh (svlačionica) i garmkhaneh (topla dvorana za kupanje). Unutrašnjost je ukrašena tirkiznim i zlatnim pločicama, gipsom, opekom i umjetničkim slikama. Krov se sastoji od višestrukih kupola koje sadrže konveksna stakla kako bi kupalište bilo dovoljno osvijetljeno dok ga izvana skriva.

Tradicionalni bazar

Kašanski tradicionalni bazar ima jedan od najljepših saraja s impresivno ukrašenim svodom, a na bazaru možete pronaći sve, od igle do tenka, a ovdje su vrlo popularne ruže i ružine latice. Kad ti dosadi shopping, odmori i uživaj uz bezalkoholni mojito i iransku glazbu (i navikni se da je kod njih opušteno, samo pomalo, nema žurbe s posluživanjem).

Esfahan – najljepši grad na svijetu?

Esfahan mnogi smatraju jednim od najljepših gradova na svijetu i poznat je po čuvenoj perzijsko-islamskoj arhitekturi. Svojedobno je dobio nadimak „Esfahan je pola svijeta“ (toliko je bogatstva tu, da ako ste vidjeli Esfahan, vidjeli ste pola svijeta), a nalazio se na polovici Puta svile. Za vrijeme vladavine Safavidske dinastije u 16. i 17. st. bio je glavni grad Perzije i jedan od najvećih gradova svijeta. Grad se smjestio na gotovo 1500 m n.v., a kroz grad povremeno prolazi rijeka Zajande-Rud (“Rijeka života”), no zbog suše su je preusmjerili u Yazd te je tek povremeno puste u Esfahanu.

Esfahan

Trg Naqsh-e Jahan

Trg Nakš-e Džahan poznat je i kao “Trg slike svijeta”. Ovaj veličanstveni trg jedan je od najvećih trgova na svijetu, dužine čak 525 m a širine 162 m. Nekad je ovaj kvadratni trg bio mjesto gdje se igrao polo (momčadski sport na konjima) i danas se na trgu još uvijek mogu vidjeti 4 stupa, s južne i sjeverne strane. Trg je prekrasan danju, ali noću tek dobiva nekakav jedinstven šarm, dok na rooftopu jedeš sladoled sa šafranom i pistacijom, a ispod prolaze kočije, dok se zvuk razigrane dječice čuje u pozadini… I u ponoć još ima ljudi, omladine koja se ovdje druži, ima piknik, igra loptom, a ja sam se šetala sama i ni u jednom trenu se nisam osjećala nesigurno.

Esfahan trg

Trg je nastao u namjeri kralja Abasa I. iz safavidske dinastije da tri osnovne komponente moći (kler, trgovina, kraljevska kruna) u Perziji objedini u vlastitom dvorištu; tako je trg omeđen dvjema džamijama, kraljevskom palačom i velikim, carskim bazarom u kojem možeš pronaći baš sve od hrane preko tepiha, posuđa, odjeće, nakita… Carski bazar jedan je od najstarijih i najvećih bazara na Bliskom istoku. S južne strane traga nalazi se Šahova džamija, koju zbog simetrije trga predstavlja veliki portal s dva uzvišena minareta, a sama džamija s dominantnom tirkiznom kupolom je okrenuta prema smjeru Meke. Na zapadnoj strani stoji palača Ali Kapu, koja se smatrala ulazom u kraljevsku palaču. Specifična je zbog svojih masovnih drvenih stupova koji gledaju na trg, unutarnje dekoracije na zidovima te uloge koju je imala kroz povijest kao mjesto gdje su dolazili svi važni inozemni veleposlanici i kraljevi.

Most Si-o-se Pol

Most s 33 luka danas predstavlja jedinstveno djelo iz ere kralja Abasa. Dug je 295 m, a širok 15 m te spaja gornju i donju polovicu Chahar Bagh avenije. Poseban je upravo zbog svoje dvije razine. Njegovi visoki zidovi štitili su karavane od vjetrova, a “sobe” su korištene kao zaklon i odmorište za putnike, a danas se tu rado okupljaju mještani. Ovaj jedinstveni most nije samo najstariji već i najveći most u Iranu. Navečer je lijepo osvijetljen i prepun ljudi, šetača, svirača i svakako je zgodno prošetati.

Kraljev most

Majstorsko arhitektonsko djelo napravljeno od dekorativnih pločica. Most je dugačak 137 m i širok 12 m. Glavna staza na mostu nekada je služila samo za konje i kola, a ljudi su hodali paralelno uz bok, dok je razina ispod služila kao odmorište za putnike ili građane. I ovako je wow, a mogu tek zamisliti kako je kad je rijeka tu… Danas tu možeš sresti druželjubive ljude, nasmijanu djecu, žene s djecom kako imaju piknik, a navečer muškarci ispod kupola pjevaju narodne pjesme jer je dobra akustika.

Kraljev most

Yazd – pustinjski grad drevnih vjetrohvata

Yazd je jedan od najstarijih gradova svijeta, nalazi se na sredini iranske visoravni, između dviju pustinja, usred starog Puta svile. Cijeli grad izgrađen je od zemlje i pečene opeke (čerpić), a zaštitni znak grada su “vjetrohvati” (windcatcheri), tornjevi koji daju posebnu notu gradskim vizurama. Vjetrohvati su antički ventilacijski sustav (preteče klime), a funkcionirali su tako što su dovodili vrući pustinjski vjetar do prostorija u čijoj sredini se nalazio bazen s vodom koja je tekla kanatima. Budući da je voda bila hladna, zrak se hladio i time “klimatizirao” prostoriju.

Yazd je bajkovit, gotovo nestvaran, kao zatočen u vremenu, a opet sav nekako šarmantan i skladan. Atmosfera je opuštena, a ispijanja bezalkoholnog mojita na rooftopovima bila nam je najdraža aktivnost tih dana, uz uživanje u prekrasnim panoramama grada i zalascima sunca. Yazd je zbog svoje arhitektonske jedinstvenosti i očuvanih tradicionalnih četvrti pod zaštitom UNESCO-a i smatra se središtem staroperzijske religije Zoroastrizam.

Yazd

Kula tišine

Kule tišine su uzvišenja koja su u prošlosti služila kao mjesta sahrane zoroastrijanaca. Bila su udaljena od grada (da se spriječe zaraze), a mrtva tijela bi ostavili u kuli da ih pojedu strvinari. Nakon što bi ostale samo kosti, one su se bacale u rupu i polijevale kiselinom da nestanu. Naime kod zoroastrijanizma nije bilo dozvoljeno pokapati ljude jer bi se time onečistio sveti element – zemlja. Žalovanje je trajalo 40 dana, pa su ljudi boravili u podnožju Kule, a tu je bio i rezervoar vode.

Yazd kula

Hram Vatre

Hram je ujedno i muzej, a vječna vatra ovdje gori već 1600 godina! Zoroastrijanci i danas dolaze ovdje jer je to njihovo sveto mjesto, a turisti mogu puno saznati o zoroastrijanizmu i njihovim običajima. Zoroastrizam je bila dominantna (službena) religija u Perziji do 7. st. i smatra se najstarijom dualističkom religijom (borba dobra i zla). No ima bitan monistički element, a to je konačna pobjeda Boga dobra. Poštovanje prema Bogu dobra (Ahura Mazda) pripadnici zoroastrizma pokazuju poštovanjem “čistih supstanci” koje je on stvorio: zemlje, zraka, vode, a naročito vatre. Znaš li da je legendarni Freddie Mercury bio sljedbenik zoroastrizma?

Perzijski vrt Dolatabad

Perzijski vrt iz 18. st. uvršten je na UNESCO-v popis svjetske baštine, a zanimljivo je da se ovdje nalaze najviši vjetrohvati u Iranu, visoki gotovo 34 m (najviši na svijetu građeni od čerpića). Vrtove su gradili vladari da imaju ugodno mjesto za boravak, svoju rajsku rezidenciju i da odavde mogu vladati. Danas ovdje možeš uživati u šetnji, sjesti u kafić i uživati u iranskim sladoledima ili kavi, a moguće je i iznajmiti tradicionalnu odjeću i slikati se (što lokalci i rade kad slave neke bitne datume).

Džamija Jame (Džame)

Džamija Jame je iz 14. st., a i danas je u funkciji. To je ujedno i džamija s najvišim minaretima u Iranu, visokim 52 m. Ulaz je od vrha do dna ukrašen pločicama. Naravno, unutra žene moraju nositi čadore, koje iznajme (free) na ulazu. Džamija se nalazila na prednjoj strani iranske novčanice od 200 rijala (koja se više ne koristi). U blizini se nalaze dobra mjesta za shopping (tradicionalni šalovi s motivima pločica iz džamija, odjeća, suveniri), ali i ispijanje Yazdi kave.

Naqsh-e Rostam – nekropola i pješćana oluja

Nakš-e Rustam jedno je od najzanimljivijih mjesta koje se do danas sačuvano kao svjedok slavne vladavine dinastije Ahemenida. Prvo Perzijsko carstvo trajalo je od 520. pr. Kr. do 330. pr. Kr. i obuhvaćalo je prostor Velikog Irana. Osnivač carstva bio je Kir (Veliki), a u trenutku njegove vladavine ono je bilo najveće carstvo u starom svijetu. Nakš-e Rustam zapravo je nekropola, a grobnice koje se ovdje nalaze stare su oko 3 000 godina. Isklesane su u liticama planine i ima ih 4, od kojih je jedna nedovršena. Zbog svog oblika, često se nazivaju perzijskim križevima. Prema drevnim zapisima, jedna od grobnica pripada Dariju I. Velikom, dok se za ostale tri smatra kako pripadaju Kserksu I., Artakserksu I. i Dariju II. Tu nas je zahvatila i pješčana oluja koja je zaista ojačala doživljaj i energiju ovog mjesta. U trenu se digao pijesak i prašina, vjetar je puhao, otjerajući brzo sve ljude s lokaliteta, a oni najhrabriji uživali su u prizorima i doživljajima.

Nakš-e Rustam

Perzepolis – glavni grad Perzijskog carstva

Nekad ceremonijalni glavni grad Perzijskog carstva u doba Ahemenida (kad se protezalo sjevernom Afrikom, Indijom i južnom Europom na vrhuncu moći između 500 i 350 pr. Kr.), danas je najznačajniji lokalitet u Iranu iz antičkog doba i uvršten na popis UNESCO-ve svjetske baštine. Gradnja Perzepolisa počela je u 6. st. pr. Kr., na prethodno izgrađenoj terasi visine 20 m. Perzijsko carstvo bilo je među najvećim, najnaprednijim i najuspješnijim državama antičkog vremena, a Perzepolis je bio najbogatiji grad na svijetu! Persepolis znači “grad Perzijanaca” (lokalno je nazvan Takht-e Jamshid), a osnovao ga je kralj Kir Veliki u 6. st. pr. Kr., a završio sin Kambish II i unuk Darije tijekom 150 godina. Godine 330. pr. Kr., nakon osvajanja, Aleksandar Veliki je zapalio Perzepolis.

Perzepolis

Monumentalna stubišta, precizni reljefi i impozantni ulazi u grad jasno odaju nekadašnju važnost ovog grada. Kompleks se sastoji od nekoliko kraljevskih palača, riznice, Vrata svih nacija, popratnih građevina, dvije ceremonijalne dvorane, grobnice… Glavnu atrakciju predstavlja Veliko stepenište, sa reljefima podanika Perzijskog carstva iz svih krajeva svijeta, u redu na stepeništu caru prinose darove.

Perzepolis je bila glamurozna prijestolnica antičke Perzije, gdje su ahemenidski carevi pravili zabave koje su trajale i 3 mjeseca što je dalo ideju i posljednjem iranskom šahu, Rezi Pahlaviju da napravi najveću i najskuplju feštu na svijetu! Reza Pahlavi je 1971. u Perzepolisu organizirao proslavu za 2500 godina Perzijskog carstva i priredio zabavu kojoj su prisustvovali gotovo svi svjetski državnici i članovi kraljevskih obitelji, pa i drug Tito sa suprugom Jovankom. Priča se da je za to slavlje potrošio novca koji bi pokrio 2/3 godišnje državne socijalne pomoći. Tijekom 3 dana proslave ispijeno je 2 500 boca šampanjca, 12 000 boca viskija i 25 000 boca vina, a proslavu je posluživalo 6000 sluga odjevenih u kostime antičke Perzije. Ludilo, zar ne?

Perzepolis

Shiraz – grad vina, cvijeća i pjesnika

Shiraz je glavni je grad provincije Fars i 6. najmnogoljudniji grad u Iranu. U Shirazu živi oko 1,7 milijuna stanovnika te je poznat kao grad ruža i perzijskih vrtova, ali i grad poezije, vina, ljubav i slavuja. Tijekom povijesti bio je jedan od najvažnijih srednjovjekovnih gradova islamskog svijeta te iranski glavni grad za vrijeme vladavine dinastije Zand, tijekom koje je sagrađena većina prekrasnih zgrada.

Nasīr al-Mulk džamija – jedinstvena na svijetu

Džamija Nasīr al-Mulk najveličanstvenija je i najunikatnija džamija u Iranu. Kad jutarnje sunce dodirne vitraje, kreira se kaleidoskopski učinak po zidovima i perzijskim tepisima džamije te očarava posjetitelje.

Unikatan dizajn i prekrasna paleta boja čine ovo mjesto divnim mjestom za molitvu, ali i mjesto koje je u posljednje vrijeme postalo nezaobilazna postaja u Iranu za snimanje fotosessiona. Često dolaze grupe i onda je bome gužva, slikanje na sve strane… Posjeti je ujutro da uhvatiš sunce koje reflektira zrake unutar džamije i uživaš u pogledu koji će te jednostavno očarati svim svojim bojama. Džamija je poznata još kao i “Ružičasta džamija”, zbog korištenja pločica s ružičastim bojama.

Džamija Nasīr al-Mulk

Perzijski vrt Narandžestan

Ova prelijepa palača okružena je vrtovima, a izgrađena je 1886. za trgovačku obitelj Qavam i svoje ime duguje vrtovima prepunim stablima naranče. Ispred kuće nalazi se vrt ukrašen fontanama, palmama i cvijećem. Danas je ova kuća muzej i otvorena je za posjetitelje, a također se i ovdje mogu iznajmiti haljinice za profi fotkanje (tko voli nek izvoli)… Divna oaza usred grada.

Vrt Eram (Botanički vrt)

Vrt Eram (Bagh-e Eram) jedan je od najpoznatijih i najljepših perzijskih vrtova u Iranu. Sa svojom ljepotom, strukturom, prekrasnim cvjetovima, osvježavajućim zrakom, visokim čempresima, narovima, pa čak i stablom starim oko 3000 godina, posebna je atrakcija. Sama riječ ‘Eram’ dolazi od perzijske verzije arapske riječi što u prijevodu znači “nebo/raj”. Upravo zbog svoje ljepote i estetske privlačnosti često mu se pridaje nadimak rajski vrt. Atmosfera je ovdje diva, opuštajuća, možete uživati u hladovini s pogledom na vodoskok ili prošetati do jezera i gledati životinjice, ukrasne fontane, razno bilje, divotica. Danas je Eram dio Botaničkog vrta Sveučilišta Shiraz.

Vrt Eram

Mauzolej pjesnika Hafiza

Shiraz je rodno mjesto najpoznatijeg iranskog pjesnika Hafiza (perzijskog Shakespearea), čiji je grandiozni mauzolej smješten između vrtova ruža i citrusnih voćaka. Grobnica i spomen kuća, podignute su u znak sjećanja na najvećeg majstora Perzijske lirike i književnog velikana iz  14. st. Gotovo svaka obitelj ima kod kuće djela Hafiza, a često se koristi i za dobivanje odgovora na važna životna pitanja – samo otvoriš zbirku i Hafiz ti daje odgovor.

Džamija Ali Ibn Hamzeh

Svetište s dvorišnim vrtom u čijem je središtu bazen i nadgrobne ploče, zadivljuje svojom ljepotom. U dvorištu se nalazi kupola Shirazi koja datira iz 10. st, par minareta, niz arkada, Orsi (prozori od obojenog stakla) i izrezbarena drvena vrata. Unutrašnjost je blistava s Āina-kāri (iransko ogledalo) koje prekriva zidove i kupolasti strop.

Ali Ibn Hamzeh džamija

Tvrđava Karima Kana

Bivša rezidencija Karima Khana s vremena na vrijeme služila je i kao zatvor. Ova jedinstvena tvrđava ograđena je debelim zidom i ima 4 kružne, 14 m visoke kule na uglovima. Jugoistočna kula je primjetno nagnuta. Razlog tome je podzemni kanalizacijski sustav. U toj su se kuli zatvorenici tuširali, a zbog vode se kula prirodnim putem počinjala naginjati. Danas je muzej i predstavlja jedan od najvažnijih spomenika iz doba Zand. Posebno je divno navečer kad je prekrasno osvjetljena, kad sve živne, čuje se glazba uličnih svirača, a vješti roleri izvode svoje akrobacije. U blizini je i mali sajam rukotvorina, ali i mnogo opcija za sjesti, uživati i isprobati sladolede i ostale delicije.

Iran me oduševio u svakom pogledu, ugodna iznenađenja i ljubazni ljudi na svakom koraku, dobra hrana, odlični bazari i mogućnosti za shopping, atrakcije od kojih pamet staje, sve što ti treba! Nadam se da sam ti ovime barem malo približila ovu zemlju koja zaista nudi toliko toga, a o kojoj se nažalost u našim medijima najčešće pišu samo negativne stvari. Putovanjem u Iran srušene su mnoge predrasude i stereotipi koje nam serviraju mediji, a srdačnost domaćina, nevjerojatne džamije i palače, prirodne ljepote i ugodna atmosfera pamtit će se zauvijek.

Hvala ti na čitanju, a više priča i dojmova dijelim na svom Instagram profilu (https://www.instagram.com/patricia_wanderlust_pl/)