Festival lampiona tradicionalno se slavi 15. dana prvog mjeseca prema kineskom lunarnom kalendaru i označava kraj proslave Kineske Nove godine. Ovaj datum označava i prvi puni mjesec nove lunarne godine. Ove godine Festival lampiona obilježio se 12. veljače 2025. godine, a to je ujedno i kraj blagdana u cijeloj Kini te će se oni koji još nisu – vratiti na posao.

Dan, dva ranije služe za pripremu odlaska iz obiteljskog doma, ali i pripremu lampiona. Za izradu lampiona potrebno je puno vještine i znanja, uključujući poznavanje kineskog slikarstva, tradiciju rezanja papira i precizno šivanje. Materijali koji se koriste za okvire lampiona uključuju bambus, različite vrste drveta, ovisno o regiji, pšeničnu slamu i metal. Papir i svila tradicionalno su bili glavni materijali, a danas je to papir. Popularne ilustracije na lampionima uključuju pejzaže, portrete velikih ljudi, zmajeva i životinja koje u kineskoj kulturi imaju i simboličko značenje. U drevnoj Kini lampioni su se koristili i za osvjetljavanje i kao vid bogoslužja. Navodno su ih prvi koristili budistički svećenici u hramovima. Tradicija izrade lampiona seže u vrijeme dinastije Istočni Han (25. – 220.), kada su se lampioni počeli koristiti kao sjenila za svjetiljke ili pokrovi, a ne samo u vjerske svrhe. Tijekom dinastije Tang (618. – 907.) ljudi su počeli više svjetovno koristiti papirnate lampione kako bi proslavili svoj miran život i moć svoje zemlje, što je lampione učinilo sve popularnijima diljem Kine.

Od tih davnih vremena pa do danas lampioni su postali simbol nacionalnog ponosa Kine i koriste se za ukrašavanje domova i javnih mjesta za sve važne prilike u godini. Tradicionalni lampioni su crveni, obično ovalni ili okrugli i ukrašeni crvenim ili zlatnim resicama. Danas lampioni dolaze u mnogo različitih boja i oblika, a na njima se mogu nalaziti različiti crteži. Žuti lampioni uglavnom su se koristili u palačama u carsko doba. Žuta/zlatna bila je boja careva u drevnoj Kini, tako da nije bilo dopušteno da se žuti lampioni koriste u javnosti. Sada se vjeruje da žuti lampioni mogu donijeti sreću učenicima u školi. Crveni lampioni simbol su bogatstva i prosperiteta. Zelena boja nosi značenje zdravlja, prosperiteta i harmonije. Lampioni općenito simboliziraju ljude koji otpuštaju prošlu godinu i dočekuju novu godinu sa srećom.

Kineski Festival lampiona slavi se više od 2000 godina. Kao i za druge blagdane u Kini, i ovdje postoji nekoliko verzija priče kako i zašto se ovaj blagdan slavi, a ovo je jedna od poznatijih priča. Ždral je od davnina jedna od najomiljenijih ptica u Kini. Drži se simbolom plemenitog karaktera i predstavlja dugovječnost. Romantičnije, ždral predstavlja dugotrajnu ljubav i odanost u braku, jer je ptica monogamna i ostaje s jednim partnerom do smrti. Legenda kaže da su neki seljani ubili omiljenog ždrala Cara od Žada. On je odlučio kazniti seljane i uništiti selo vatrom na petnaesti dan lunarne godine. Kći Cara od Žada bila je jako tužna zbog toga i upozorila je sve seljane na to što će se dogoditi. Jedan mudar čovjek savjetovao je seljanima da objese crvene svjetiljke kako bi Car od Žada kad vidi selo pomislio da selo već gori. Tako je i bilo. Kad je Car ugledao selo, i selo i svi seljani su se spasili, a ova tradicija vješanja crvenih lampiona na petnaesti dan lunarne godine nastavila se do danas.

Paljenje i uživanje u lampionima glavna je aktivnost festivala, a predivni lampioni mogu se vidjeti posvuda, uključujući kuće, trgovačke centre, parkove i ulice. Paljenje lampiona simbolizira “osvjetljavanje budućnosti”. Mnogi lampioni na sebi imaju ispisane i zagonetke. Pogađanje (rješavanje) lampionskih zagonetki započelo je u dinastiji Song (960. – 1279.), a danas je to jedna od najvažnijih i najpopularnijih aktivnosti Festivala lampiona. Vlasnici lampiona pišu zagonetke na papiriće i lijepe ih na šarene lampione. Ljudi se okupljaju kako bi pogodili zagonetke. Ako netko misli da ima točan odgovor, može riješiti zagonetku i otići do vlasnika lampiona provjeriti svoj odgovor. Ako je odgovor točan, obično postoji mali poklon kao nagrada.

Na sam dan Festivala jedu se Tangyuan – okruglice napravljene od ljepljivog rižinog brašna i punjene različitim nadjevima, poput smeđeg šećera, sjemenki sezama, kikirikija, oraha, paste od graha i paste od žižule ili kombinacijom ovih sastojaka. Obično su slatke i uvijek ljepljive pa je prava umjetnost jesti ih.

Kinezi vjeruju da okrugli oblik kugli i zdjela simbolizira cjelovitost i zajedništvo, a slatki okus simbolizira sladak i sretan život. Tangyuan zvuči slično kao tuanyuan, što znači ‘ponovno okupljanje’. Stoga simbolizira okupljanje obitelji, sklad i sreću.

To je jelo koje morate jesti na Festivalu lampiona zbog svojega povoljnog značenja u svakom pogledu. Kuglice se mogu kuhati, pržiti ili kuhati na pari, a obično se poslužuju u juhi od fermentirane riže. Vjeruje se da je običaj jedenja Tangyuana nastao u doba dinastije Song, a postao popularan tijekom razdoblja dinastije Ming (1368. – 1644.) i Qing (1644. – 1911.).

Ovaj dan službeno označava kraj proslave Kineske Nove godine te se nakon njega svi novogodišnji ukrasi uklanjaju. Blagdansko vrijeme je gotovo. Oni sretniji još su koji dan kod kuće, ali do danas su svi natrag na poslu, a učenici u školskim klupama. Nova godina dolazi 17. veljače 2026. u znaku Konja.

Tekst i fotke: Antonija Putić

Producentica i umjetnica Antonija Putić već godinama živi u Kini, zemlji koja ju je očarala svojom kulturom, običajima i jedinstvenim načinom života. Završetkom Akademije dramske umjetnosti i studija komunikologije u Zagrebu, njezina su putovanja započela iz znatiželje i umjetničkog duha, a prerasla su u poziv. Kao strastvena putnica, Antonija je proputovala više zemalja nego što je ikada planirala, no niti jedna nije ostavila tako snažan dojam na nju kao Kina, koju od 2013. naziva svojim drugim domom. Osim što o svojim doživljajima, neobičnim mjestima, okusima i receptima Dalekog istoka piše za tiskane medije i portale, Antonija vodi i Facebook stranicu “Antonija Putić”, gdje dijeli zanimljivosti o kineskom životu, kulturi i znamenitostima. Njezin zanimljive objave i bogato iskustvo omogućili su mnogima da otkriju ljepote i tajne Kine. Svojim pristupom Antonija uspijeva Kinu približiti svima koji žele osjetiti njezinu čarobnu raznolikost i neiscrpno kulturno bogatstvo.

Antiniju možete pratiti i na facebooku –> https://www.facebook.com/profile.php?id=100045848130749