Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je upozorenje o epidemiji kuge na Madagaskaru, pa ako putujete tamo evo što se preporučuje

Zemlje u rizičnoj zoni: Komori, Etiopija, Kenija, Mauricijus, Mozambik, Reunion, Sejšeli, Južna Afrika i Tanzanija. – Procjenjuje se da je rizik širenja kuge u susjedne države Indijskog oceana umjeren. Do sada su zabilježena dva importirana slučaja plućne kuge na Sejšele.

Na Madagaskaru je u tijeku epidemija kuge koja se neuobičajeno brzo širi i zahvaća područja u kojima inače nema kuge. Naime, kuga je na Madagaskaru endemski prisutna, s prosječno godišnje prijavljenih 400 slučajeva, među kojima prevladava bubonska kuga (80 – 95 % svih oboljelih). Međutim, u ovoj epidemiji, u kojoj je od početka kolovoza do 16. listopada prijavljeno 805 slučajeva kuge, uključujući 74 umrlih (smrtnost 9,2 %), među oboljelima prevladava plućna kuga (74 % oboljelih).

Najveći je broj oboljelih i umrlih zabilježen u glavnom gradu Antananarivo, lučkom gradu Toamasina i ruralnim predjelima područja Faratsiho. Sporadični slučajevi oboljelih, bez jasno utvrđene epidemiološke povezanosti s inicijalnim grupiranjem slučajeva, zabilježeni su i u drugim područjima Madagaskara, te su slučajevi kuge zabilježeni u 18 (82 %) od ukupno 22 regije, uključujući sjeverne i jugoistočne regije koje inače nisu endemska područja za kugu. Osim toga, do sada je od 30. rujna kugom zaraženo i najmanje osmero zdravstvenih djelatnika jedne regionalne bolnice.

U cilju suzbijanja epidemije se intenzivno, uz pomoć SZO-a i drugih međunarodnih organizacija, provode mjere usmjerene na rano otkrivanje, izolaciju i liječenje oboljelih, traženje i obradu kontakata oboljelih osoba, provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te senzibilizaciju zdravstvenih djelatnika i javnosti.

Zabrinjavajuće je da u ovoj epidemiji većina oboljelih ima plućnu kugu, koja se proširila i u neendemska područja Madagaskara, a s obzirom da se radi o početku epidemijske sezone koja traje od rujna do travnja, za očekivati je daljnje širenje epidemije.

Zbog svega navedenog je potrebno da se svi putnici na Madagaskar prije putovanja dobro informiraju o samoj bolesti i epidemiološkoj situaciji na Madagaskaru, kao i o tome kako se ponašati tijekom i nakon povratka s putovanja u cilju sprečavanja zaraze odnosno što ranijeg otkrivanja i početka liječenja bolesti ako do infekcije ipak dođe.

Što je kuga i kako se prenosi?

Kuga je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis, koja se primarno javlja među životinjama, prvenstveno glodavcima, na ograničenim zemljopisnim područjima. Divlji glodavci su prirodni rezervoar i izvor zaraze za buhe, koje infekciju dalje prenose na različite životinje i ljude. U siromašnim zemljama s nedostatnim higijenskim uvjetima štakori imaju važnu ulogu u prijenosu zaraženih buha iz divljine ili poljoprivrednih područja u ljudska naselja.

Bolest se sporadično prenosi na čovjeka, najčešće ugrizom buha koje su se zarazile hranjenjem na bolesnoj životinji. Čovjek se može zaraziti i izravnim kontaktom s bolesnom ili uginulom životinjom (glodavci, zečevi, mačke i dr.)  ili bliskim kontaktom s oboljelim od plućne kuge. Prijenos kapljičnim putem je u slučaju plućne kuge obilježje širenja kuge u gradovima (urbana kuga), gdje je prijenos olakšan prenapučenošću prostora i bliskim socijalnim kontaktom.

Koji su simptomi kuge?

Nakon inkubacije, koja traje od jednog do sedam dana, kuga se može javiti u jednom od tri klinička oblika: bubonski, septikemijski i plućni oblik.

Bubonska kuga je najčešći oblik bolesti, a razvija se kada se čovjek zarazi ugrizom buha ili u kontaktu s tkivima i tjelesnim izlučevinama zaraženih životinja. Bolest je karakterizirana nespecifičnim simptomima poput umora, mučnine, grlobolje i glavobolje te bolnim povećanjem limfnih čvorova (tzv. buboni) i visokom tjelesnom temperaturom.

Prodorom uzročnika u krvotok nastaje septikemija karakterizirana vrlo teškim općim stanjem.

Plućna kuga najčešće nastaje kada se tijekom septikemije razvije upala pluća (sekundarna plućna kuga), a rjeđe izravnim udisanjem uzročnika u dišne putove (primarna plućna kuga). Čovjek koji boluje od plućne kuge je zarazan za okolinu i bolest se prenosi kapljičnim putem s čovjeka na čovjeka.

Kako se kuga liječi?

U liječenju kuge se koriste antibiotici na koje je bakterija Yersinia pestis osjetljiva. Važno je da se liječenje započne što prije da bi liječenje bilo uspješno. Smrtnost neliječene bubonske kuge je 50 – 60 posto, a smrtnost neliječene septikemije i plućne kuge je 100 posto.

Procjena rizika daljnjeg širenja epidemije kuge na Madagaskaru

Podaci dobiveni epidemiološkom obradom oboljelih ukazuju na značajnu cirkulaciju uzročnika kuge među stanovništvom te vjerojatno postojanje nekoliko nekontroliranih i neprepoznatih lanaca prijenosa plućne kuge. Stoga je vjerojatnost daljnjeg širenja epidemije među domaćim stanovništvom Madagaskara vrlo velika ako se pravovremeno i sveobuhvatno ne provedu potrebne mjere sprečavanja i suzbijanja epidemije.

Porastom broja oboljelih i širenjem epidemije na veće geografsko područje Madagaskara, ECDC procjenjuje rizik zaražavanja putnika iz država EU-a tijekom boravka na Madagaskaru umjerenim i u najvećoj mjeri vezanim za izravni bliski kontakt s osobom oboljelom od plućne kuge.

Procjenjuje se da je rizik širenja kuge u susjedne države Indijskog oceana umjeren. Do sada su zabilježena dva importirana slučaja plućne kuge na Sejšele.

Prema procjeni ECDC-a, rizik pojave importiranih slučajeva kuge na području EU-a je nizak. Ipak, treba imati na umu mogućnost da se putnici vraćaju u fazi inkubacije ili se razbole tijekom putovanja.

Na temelju postojećih podataka, SZO procjenjuje da je rizik međunarodnog širenja kuge vrlo nizak te  temeljem odredbi Međunarodnih zdravstvenih propisa 2005 (IHR 2005) ne preporučuje uvođenje restrikcija u prometu putnika i roba s Madagaskarom.

Preporuke za putnike na Madagaskar

U svrhu prevencije kuge ne postoji rutinsko cijepljenje niti se preporučuje preventivno uzimanje antibiotika tijekom boravka u rizičnom području. Postekspozicijska kemoprofilaksa antibiotikom je indicirana u slučaju utvrđene visokorizične izloženosti, koja uključuje bliski kontakt s oboljelima od kuge (naročito plućni oblik), ugriz buha ili izravni kontakt s tjelesnim tekućinama ili tkivima zaraženih životinja.

Osobe koje planiraju odlazak na Madagaskar trebaju se pravovremeno informirati o trenutnoj epidemiji kuge, načinu prijenosa i simptomima kuge te o potrebi provođenja preventivnih mjera tijekom boravka u rizičnom području koje uključuju:

• upotrebu repelenata radi zaštite od ugriza buha
• izbjegavanje izravnog kontakta s bolesnim ili uginulim životinjama
• izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama, naročito onima koji kašlju, otežano dišu ili imaju dijagnosticiranu upalu pluća  (visoka temperatura, glavobolja, opća slabost, kašalj, otežano disanje)
• izbjegavanje napučenih, gusto naseljenih područja u kojima su tijekom ove epidemije zabilježeni slučajevi plućne kuge

Ako osoba tijekom putovanja razvije simptome koji su kompatibilni s kugom, treba odmah zatražiti medicinsku pomoć da bi se što prije započelo odgovarajuće liječenje antibioticima.

Ako osoba nakon povratka s putovanja razvije simptome kompatibilne s kugom  (npr. visoka temperatura, bolno povećani limfni čvorovi, kašalj i dr.), mora odmah otići liječniku i naglasiti da je nedavno boravila na Madagaskaru.

Zdravstveni djelatnici trebaju posumnjati na kugu kod oboljelih osoba sa simptomima i znakovima kompatibilnima s kliničkom slikom kuge ako su nedavno boravile na Madagaskaru i unutar desetak dana od obolijevanja imale kontakt s oboljelima od kuge, ugrize buha te kontakte s bolesnim ili uginulim životinjama.

Na temelju svega navedenog, nad asimptomatskim putnicima povratnicima s Madagaskara uveden je zdravstveni nadzor u trajanju od sedam dana. Ako se utvrdi da je takva osoba bila u neposrednom kontaktu s oboljelim od plućne kuge ili izložena ugrizima buha ili kontaktu sa zaraženim životinjama, obavezna je i kemoprofilaksa antibioticima (npr. doksiciklin, ciprofloksacin) tijekom sedam dana