U prvom djelu putovanja Egiptom ispričali smo vam priču o piramidama, mumijama, prokletsvu faraona. Ronili smo u Crvenom moru, krstarili Nilom, posjetili nekoliko hramova te dolinu kraljeva. U ovom završnom djelu putovanja Egiptom putovat ćemo još južnije, do Naserovog jezera, prisustvovat proslavi vjenčanja, na kraju se vratiti na sjever i posjetiti Aleksandriju, pa krenimo.

6. DAN – KOM OMBO

Nastavljamo naš put rijekom Nil koju okružuje prekrasna priroda. Pašnjaci sa kravama, prekrasne ptice koje nadlijeću rijeku i pašnjake. Krstareći rijekom može se vidjeti i svakodnevni život egipćana, ili su na pašnjacima sa životinjama ili obrađuju polja ili jednostavno odmaraju uz svoje kuće. Već smo spomenuli da su egipćani siromašan narod što se uz ovakve krajolike i potvrđuje. Kuće odnosno nastambe su im vrlo malene, jednostavne, siromašne. Ljudi se zadržavaju uz rijeku Nil bez koje ne bi bilo života jer već par metara od obale rijeke počinje pustinja.

Prvo zaustavljanje je u Kom Ombu gdje posjećujemo istoimeni hram. Kom Ombo hram podijeljen je u dva djela, jedan je posvećen bogu Sobeku s krokodilskom glavom a drugi dio bogu Horu s glavom sokola. Isto tako i sam naziv možemo podijeliti na dva djela, Kom znači glava a Ombo zlato, pa se ovaj hram često prevodi kao zlatna glava ili zlatna planina. Hram je poseban jer je savršeno simetričan duž glavne osi, te sadrži i nekoliko dobro očuvanih mumija krokodila.

U hramu se nalazi egipatski kalendar, odnosno popis stvari za darivanje bogova. Za razliku od ostalih, u ovaj hram dozvoljen je bio ulaz i običnim smrtnicim kako bi se molili bogovima ali su se prije morali najaviti vrhovnom svećenstvu koji su onda prema tome kalendaru odredili što trebaju donijeti kao dar bogovima, srebro, zlato, voće, povrće itd. Kalendar, odnosno popis je bio podijeljen slično kao naša godina, na 365 dana, 12 mjeseci i 3 sezone: sadnja, poplavljivanje i žetva. Godina je umjesto 52 tjedana imala 36 tjedana po 10 dana, što iznosi 360 a 5 preostalih dana su dani proslave odnosno praznici.

Unutar hrama nalazi se jedan od najbolje očuvanih nilometara pomoću kojeg su svećenici mjerili razinu rijeke Nil i prema tome određivali porez. Nizak vodostaj znači nizak porez jer će žetva biti slaba, visok vodostaj je visok porez jer je žetva bila dobra, jako visok vodostaj nema poreza jer to znači da zbog poplava žetve neće ni biti a tada nemaju niti sa čime platiti.

U hramu su prikazani i lječnički instrumenti koji se nisu uvelike promijenili te se i dan danas koriste u medicini. Potakne te na razmišljanje, koliko su stari egipćani bili pametan i napredan narod.

7. DAN – EGIPATSKO VJENČANJE

Usidrili smo se u gradu Asuan, nekada je to mjesto bilo granični garnizon ali i važno mjesto robnog prometa za trgovinu sa središnjom Afrikom te dobavljač poznatog crvenog granita. Iz crvenog granita ovdje su se izrađivali poznati obelisci, a jedan od njih još se danas nalazi tamo, nedovršen.

Nedovršeni obelisk zbog oštećenja na materijalu ostao je ležati u Asuanu. Dugačak 42m i težak 1168 tona, pretpostavlja se da ga je dao graditi Tutmozis III, arheolozi i inženjeri još i danas ne mogu objasniti kako su takvi ogromni kameni blokovi mogli biti transportirani diljem Egipta.

Vozimo se prema Naserovom jezeru, jedno od najvećih akumulacijskih jezera na svijetu, jedan dio nalazi se u susjednom Sudanu a oni ga nazivaju Nubijsko jezero. Na jezeru se nalaze dvije brane, stara asuanska brana građena od 1898. do 1902. godine, a 1935. povišena je na visinu od 51m, zaustavljala je samo plavni val Nila, veća brana trebala je osigurati bolju opskrbu vodom i zadovoljiti rastuće potrebe za hranom i energijom. Nova asuanska brana, Sadd al-Ali, građena je od 1960. do 1971. godine uz sovjetsku pomoć, visoka 111m, dugačka 3,5km a široka 1km, sposobna je zadržavati plavni val Nila u više od 500km dugom akumulacijskom jezeru Naser. Obradiva površina uz Nil, na taj je način proširena za 20%. Nova brana osim dobra donjela je i negativne posljedice, potopila je egipatsko nubijsko nasljedstvo, više od 100 000 ljudi ostalo je bez domova, tlo postaje preslano, više ne nastaje plodni mulj itd. Nubijci su preseljeni, poznati hram Abu Simbel premješten je kamen po kamen, ali mnogi hramovi su potopljeni.

Popodne smo posvetili parfemima i miomirisima. Posjećujemo jednu od tvornica parfema gdje nam pokazuju cjelokupan proces izrade parfema. Nakon što smo se namirisali predvečer i noć provodimo u centru grada Asuana. U obilazak krećemo kočijama i prva postaja nam je Asuanska džamija. Naš egipatski vodič Ahmed objašnjava nam muslimanski način molitve. Prije ulaska u džamiju moraju se oprati i to na slijedeći način: prvo tri puta operu ruke, pa onda tri puta operu usta, tri puta nos, tri puta lice, ruke do lakta jednom, smoče kosu, očiste uši i na kraju operu noge. Mole se pet puta dnevno, izgovarajući riječi iz svete knjige, Kuran.

Put smo nastavili kočijama i sasvim slučajno završili na vjenčanju. Pozvali su nas u jednu dvoranu u kojoj se odvijala proslava vjenčanja. Dvorana je bila podijeljena na tri djela, na jednoj strani su sjedile žene, na drugoj muškarci, na trećoj strani, na povišenom, kao na pozornici nalazili su se mladenci i tu se odvijalo najveće slavlje, ples, ali opet odvojeno, muškarci na jednoj strani, žene na drugoj. Pozvali su nas unutra i odmah poveli na ples, svi smo zaplesali sa mladencima dok je njihova rodbina sve pratila sa svojih sjedećih mjesta. Vjenčanja u Egiptu traju nekoliko dana, iako su sve rijeđa, tradicionalna ugovorena vjenčanja, još uvijek postoje.

Svi znamo da nakon vjenčanja slijedi prva bračna noć, i naravno podrazumijeva se da je mlada nevina, ali egipćani to vole provjeriti. Nakon prve bračne noći, rodbina od mladenca šalje jednu ženu koja će to i provjeriti, odnosno povjerava da li su plahte krvave, ukoliko nisu, znači da mlada nije bila nevina i to se onda smatra najvećom sramotom za njezinu ubitelj. Zbog takvih stvari, danas u Egiptu postoje posebni kirurzi koji ženama ”vraćaju nevinost”.

Ostavili smo mladence i njihovu rodbinu da nastave sa slavljem a mi smo se uputili u šetnju ulicama Asuana i na kraju se odmorili uz šišu.

 8. DAN – DREVNI STANOVNICI EGIPTA, NUBIJCI

Slijedeći dan krenuli smo prema otoku Kitchener u prijevodu Otok biljaka, gdje se nalazi botanički vrt. Do otoka smo došli vožnjom na feluki. Feluka je drevna egipatska jedrilica koja se koristila za plovidbu Nilom i izgledom ostala je ista kao i prije tisuće godina. Vožnju nam je uljepšao stariji egipćanin koji nam je pjevao i plesao, a i mi sa njim. Cijeli otok je botanički vrt, i prekrasno je vidjeti sve to zelenilo, tropske i egzotične biljke i životinje koje u našim krajevima ne možete vidjeti. Kao i svugdje, i ovdje će vas trgovci vući za rukav, al teško ćete mu se oduprijeti kada vidite da jedan od njih nosi dres hrvatske nogometne reprezentacije.

Nastavljamo naš put brodicom prema otoku Elephantine. Dvije su teorije kako je otok dobio ime, prva je zbog samog oblika otoka a druga kaže da je otok nekada bio središte trgovine slonovače. U prvom djelu putopisa susreli smo se sa plutajućom tržnicom, ovaj put društvo nam rade plivajući trubaduri. Trubaduri su zapravo djeca koja se zakače na brodicu i počinju pjevati. Često dođu u manjim čamcima, ponekad i na raznim splavima ali često i doplivaju. I tako oni pjevaju nešto na egipatskom a zauzvrat primaju razne poklone, sve što im dajete uzimaju, od kemijskih olovaka, do hrane i novaca. Pjesma nas je pratila jedan dio puta, da bi shvatili da melodija jako podsjeća na pjesmu Bratec Martin.

Od otoka Kitchener do otoka Elephantine prolazi se prekrasan krajolik rijeke Nil, uski rukavci, puno ptica, netaknuta priroda. Na otoku Elephantine nalazi se Nubijsko selo do kojeg stižemo na devama. Nubijci su drevni stanovnici ove regije, imaju tamniju put od egipćana, viši su rastom, govore drugačiji jezik te imaju drugačije navike.

Posjetili smo neke od njihovih kuća, izvana bijele sa puno ukrasa, često na kućama možete vidjeti i krokodile. Kuća se sastoji od središnjeg dvorišta oko kojeg se nalaze prostorije, u samom središtu dvorišta svaka kuća ima bazen/korito u kojem se nalaze krokodili, kada postanu preveliki tada ih zamijene manjima. Danas u Nilu nema krokodila kao nekada, može ih se naći u nekim rukavcima udaljenim od ljudi. Unutrašnjost kuća je naravno siromašna, ali usprkos tome svi djeluju sretno. Žive od turizma, grupe turista koje im dolaze u posjetu, pokazuju im cijelu svoju kuću i svu svoju privatnost, sve dijele sa turistima, skuhat će vam čaj, ispeći kruh. Posjetili smo i školu, te sjeli u njihove školske klupe kako bi naučili koju riječ nubijskog i arapskog jezika, i nije nam išlo baš najbolje.

Nakon povratka u Asuan, oprostili smo se od našeg broda, jer ovdje je krstarenje završilo, put nastavljamo vlakom prema Kairu. Noćna vožnja od oko 900km u skučenom kupeu, ali živog vlaka, do kasno u noć pjevalo se i plesalo po cijelome vlaku.

 9. DAN – EUROPA U EGIPTU, ALEKSANDRIJA

Danas posjećujemo Aleksandriju, grad na obali Sredozemnog mora, najveću egipatsku luku te drugi grad po veličini u Egiptu. Grad koji je dobio ime po osnivaču, Aleksandru Velikom. Aleksandar Veliki bio je makedonski kralj i veliki osvajač. Život mu je povezan sa brojem 3 i 13, rođen je 356. g.pr.Kr., vladao je 13 godina, imali su ga za 13. boga Olimpa, umro je u 33. godini  života i to 13.6. 323. g.pr.kr. Bio je poseban osvajač, osvojene teritorije davao je svojim generalima da vode i kontroliraju. Tako je za razvoj Aleksandrije zadužen Ptolomej 1., jedan od Aleksandrovih generala.

U Aleksandriji se primjećuje veliki utjecaj Europe, sve je puno čišće, grad je prepun nebodera, ljudi su slobodniji. Ono što je zanimljivo je da grad ima tramvaj, al ono zanimljivije je da se na tračnicama nalaze štandovi koje trgovci miču svaki puta kada ide tramvaj.