Budimpešta, grad koji sam posjetio puno puta i u koji se uvijek rado vraćam
Napisao: Deni Vlačić – denijevaputovanja
Moj posljednji posjet “Parizu Istoka”, kako s punim razlogom znaju nazivati Budimpeštu, bio je tijekom uskršnjih blagdana. Ovog puta sam se odlučio izbjeći agencije i uputiti se autom. Ako imate sreće pa izbjegnete gužvu na granici, autoputom od Zagreba do Budimpešte može se stići za tri sata.
U Mađarskoj se cestarina ne plaća na naplatnim rampama, već je za vožnju autocestom potrebno imati vinjetu. Vinjetu u trajanju od 10 dana kupili smo na benzinskoj postaji pred hrvatsko-mađarskom granicom. Platili smo ju 74 kune, što je razumna cijena u usporedbi s onima koje naplaćuje HAC. Jedan od razloga zašto su autoceste toliko jeftinije u Mađarskoj nego u Hrvatskoj, između ostalog, je i u načinu naplate. S obzirom da se radi o virtualnim vinjetama, Mađarska nema potrebe plaćati radnike na naplatnim kućicama, pa čak ni izradu samih vinjeta jer se prilikom kupnjom vinjete broj registarske pločice unese u sustav i bude izražen na računu koji vam služi kao dokaz plaćanja cestarine u slučaju kontrole. Jako efikasno, bravo Mađari! U slučaju da vas uhvate u švercanju platiti ćete kaznu oko 360 kuna, pa vam stoga ne preporučam da riskirate i pokvarite si putovanje radi sasvim pristojne cijene cestarine.
bsh
Već i sam ulazak u Mađarsku tijekom proljeća posjetitelja će očarati prostranim poljima šećerne repice, koja je ujedno i najvažnija industrijska biljka Mađarske. Žuto-zelena polja pratila su nas skroz do ulaska u Budimpeštu i izgledaju nestvarno lijepo, kao kistom obojana. Mađarska posjeduje oko 5 milijuna hektara njiva te nešto više od milijun hektara travnjaka i pašnjaka. Ravnice pokrivaju veći dio zemlje (“Karpatski bazen”). Država je podijeljena na 7 regija, a putem do Budimpešte prolazili smo kroz Južno (glavni grad Pečuh) i Srednje Podunavlje (Stolni Biograd – Székesfehérvár). Uz autocestu uočava se i Blatno jezero (Balaton), a detaljnije o jezeru pustiti ću za neki od slijedećih postova. Prije samog puta važno je voditi računa o nekoliko detalja. Mađarska nije uvela euro pa je važno imati sa sobom i nešto gotovine u forintama. Jedan euro iznosi oko 350 HUF. U Budimpeštanskim mjenjačnicama budite jako pažljivi jer ako primijete da ste stranac, dati će vam novac po “svom tečaju”, koji zna biti poprilično nepovoljniji od službenih tečaja banaka.
rhdr
Isto tako, dobro bi bilo znati pokoju mađarsku riječ, poput hvala (köszönöm), dobar dan (jó nap), doviđenja (búcsú), hrana (élelmiszer), piće (ital). Moram priznati da pripadam manjini čudaka koje privlači egzotičnost mađarskog jezika. Ako ste bili u doticaju s mađarskim jezikom vjerojatno ste primijetili da vam nijedna riječ nije poznata i da niste mogli brzo ni lako zapamtiti neke izraze. Mađarska gramatika broji oko 18 padeža (čak se ni lingvisti ne mogu dogovoriti o točnom broju), imenice i zamjenice nemaju roda, a Mađari ne poznaju redoslijed riječi u rečenici. Valjda im to i nije potrebno s obzirom na broj padeža. Zanimljivo, zar ne?.:) Ako mislite da je teško naučiti sve te padeže, onda probajte pročitati najdužu mađarsku riječ –folyamatellenőrzésiügyosztályvezetőhelyettesképesítésvizsgálat.
Prilikom svakog putovanja potrudim se još malo bolje upoznati grad, a za doživjeti Budimpeštu trebati će vam više posjeta. No s obzirom na ljepotu mađarske prijestolnice povratak je nešto što ćete jedva dočekati. Budimpešta je vjerojatno jedan od kulturološki najvažnijih gradova u ovom dijelu Europe. Brojni budimpeštanski spomenici nalaze se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Zato sam ubrzo nakon dolaska i smještanja u hotel krenuo pješice obići grad kako bi što bolje upio dojmove mađarske metropole. Hotel u kojem smo bili smješteni nalazio se na budimskoj strani te do samog centra trebalo nam je 30-tak minuta hoda. Ono što se često primijeti su mnogobrojna kola hitne medicinske pomoći, što nije ni čudo s obzirom da prema zadnjem popisu stanovništva Budimpešta brojala nešto manje od dva milijuna stanovnika. Jednako tako Budimpešta iz godine u godinu bilježi sve veći broj turističkih posjeta pa stoga možemo reći da je zasluženo dobila titulu najpoželjnije europske destinacije u 2019. godini. Europska organizacija za promicanje kulture i turizma, “European Best Destinations”, s punim pravom navodi da “Budimpešta nudi eleganciju Pariza, graditeljsku baštinu Beča, šarm Lisabona i stockholmski način života”. O tom šarmu, eleganciji, cijenama i lokalitetima koje u Budimpešti morate posjetiti pišem u slijedećim postovima. Do čitanja 🙂
