Sao Miguel je destinacija gotovo pa netaknute prirode, a ona “taknuta” živi u skladu s čovjekom.

Tekst i fotke: Marko Bulić

Otok uvozi gotovo sve, osim čaja, ananasa i mliječnih proizvoda, koje proizvode na veliko, dok neke druge kulture proizvode se u puno manjem obimu, tako da je i industrija na neki način smanjena na minimum te lokalno stanovništo uglavnom živi od gore nabrojanog, u kombinaciji s turizmom.

1. Savjeti

Možda prvi savjet bi trebao biti u vezi kada i koliko biti na otoku. Mi smo odabrali početak rujna, kada se gužve malo raziđu, a vrijeme je još uvijek ljetno, odnosno sa što manje padalina, iako su one konstantne te možete ne imati sreće jer stalno negdje pada kiša, no ono što bih svima rekao je Pričekaj još 5 minuta, jer doslovno smo imali situacija kada dođemo na destinaciju (koju smo prethodno provjerili na web cam) zadesi nas kiša i dok tražimo gdje dalje, razvedri se kao da kiše nije ni bilo.

Prva dva dana kombinirali smo vremensku prognozu i web kamere, na preporuku lokalaca koji imaju svoju neku stranicu, no mi smo koristili Windy aplikaciju. Već treći dan, odustali smo, jer ovdje pojam “promjenjivo vrijeme” znači doslovno to i nismo se htjeli više zamarati nego jednostavno krenuti u pustolovinu pa šta bude. Što se dužine trajanja boravka tiče, mislim da je 7-10 dana sasvim dovoljno za obići osnovne atrakcije u kombinaciji s kraćim trailovima (naravno ovisno u vremenski prilikama).

Mi smo bili 7 dana i obišli smo skoro sve što smo i planirali, izuzev nekih dužih trailova. Što se tiče nekih drugih stvari, čim sletite, rentajte auto, bez njega jednostavno nema smisla ova destinacija jer gdje god da se zaputite, treba vam auto, osim ako se odlučite za organizirane izlete s nekom od turističkih agencija, ali onda ovaj otok nije za vas jer se gubi sva čar. Mi smo automobil rentali kod Amazing Islands te smo 7 dana s full osiguranje i bez depozita platili 336 eura te su još besplatno i došli po nas na aerodrom i na kraju vratili. Još jedan od savjeta je da smještaje podijelite na istočni i zapadni, da si olakšate, jer obilazak čitavog otoka iz istog smještaja može biti naporno, pogotovo u kombinaciji s planinarenjem.  Mi smo odabrali Ponta Delgadu i Furnas.

2. Sadržaj:

Što se tiče nekih drugih atrakcija osim planinarenja, otok nudi geotermalne izvore koje ne smijete propustiti, a na otoku se nalazi grad Ponta Delgada te nekoliko drugih manjih mjesta, koji nude romantične večere i šetnje uz plaže te bajkovite zalaske sunca, a ono što ne nude su provodi i diskoteke jer to jednostavno nije ono zbog čega turisti biraju ovaj otok za odmor. Što se tiče divljih životinja, na otoku nema onih opasnih, barem što se tiče kopna, nema zmija pa čak ni komaraca, dok u morima ipak postoje morski psi pa čak i neke od najotrovnijih meduza, tako da valja biti na oprezu, i zbog gore navedenog i zbog opasnih oceanskih struja koje nikako ne smijete podcijeniti te se isključivo kupajte na registriranim plažama, jer kupanje u oceanu nikako nije usporedivo s Jadranskim morem.

3. Kako do Sao Miguela?

Postoji nekoliko europskih gradova preko kojih možete do tamo, ako ste iz Srbije možete koristiti Porto i Lisabon, jer je preko njih najjeftinije. Mi smo odlučili žrtvovati jedan cijeli dan na putovanje da bismo sutra čim ustanemo bili spremni za avanturu. Letjeli smo Split-Madrid-Lisabon-Ponta Delgada, a stigli smo oko 22:30h po lokalnom vrememu (Sao Miguel je -2h vremenska razlika u odnosu na Hrvatsku), nakon skoro 12h putovanja. Smještaj 7 noćiju nas je koštao 600 eura i to u jako dobrim smještajima i na odličnim lokacijama, a cijene hrane su dosta jeftinije nego u Hrvatskoj, iako se radi o otoku usred Atlantika koji gotovo sve uvozi.

4. Kratka usporedba s Madeirom:

Uspoređivat ću samo sadržaje i razlike u istom, jer cijene karata, smještaja i rent cara smo platili slično. Mi smo se prošle godine dosta dugo razmišljali između ove dvije destinacije i danas kada pogledamo, jednostavno koju god destinaciju odaberete kao prvu, nećete pogriješiti i defitinivno nakon što obiđete jedno, morate i drugo, jer kao da su jedno drugom nastavak. Šta nudi Madeira, šta nudi Sao Miguel? Dosta prijatelja me upitalo koji otok je ljepši? Nisam se mogao odlučiti, nekako oba otoka su posebna, ali opet na sličan način, pregršt netaknute prirode i materijala za planinarenje, no mora biti neke razlike, zar ne? Madeira nudi nešto više urbanog turizma, ne u smislu europskog kopna nego jednostavno jer ima više stanovnika, iako su površinom ova dva otoka skoro pa isti, Madeirin glavni grad Funchal ima gotovo jednako stanovnika kao čitav Sao Miguel.

Sama priroda i šume kod ova dva otoka su skoro isti (možda su šume na Sao Miguelu još malo gušće), s tim da Madeira ima nešto popularanija planinarenja u pravom smislu riječi, s obzirom da ima desetak vrhova 1500m+, dok je najviši vrh Sao Miguela visok nešto više od 1100m, te osim toga Azori imaju nekoliko aktivnih vulkana zbog čega Sao Miguel posjeduje i nekoliko geotermalnih izvora, dok Madeira nema ni jedan.

Što se tiče biljnog i životinjskog svijeta, ni jedan otok nema opasnih kopnenih životinja (za one koji imaju bojazan od zmija ili velikih grabežljivaca), a što se tiče biljnog svijeta, naglasak bih stavio na voće. Madeira je poznata po svom vinu koje ne nalikuje našim vinima s balkana, baš je poseban okus te otok obiluje plantažama banana i svim vrstama i bojama banana (da dobro ste pročitali, banane nisu samo žute) i svaka je posebna i okusom i teksturom i baš kao i svako voće, jednostavno nije usporedivo kad jedete tek ubrano i ono koje se transportira tisućama kilometara do Hrvatske, a posebno bih izdvojio jednu vrstu Apple banana, koju možete kupiti bilo gdje na Madeiri.

Najbolja razlika u raznolikosti voća vidi se na tržnici, Madeira ima vjerojatno najljepšu tržnicu na kojoj sam bio jer toliko različitog egzotičnog voća na jednom mjestu nećete vidjeti prije Azije ili Južne Amerike, a sve je uzgajano na otoku. Što se tiče biljaka na Sao Miguelu, posebno se ističu čaj i ananas, za koji vrijedi ista stvar kao i kod banana s Madeire, te bih preporučio da probate njihovu Pina Coladu, svježi sok od ananasa s kokosovim mlijekom, nešto posebno. Vinom, vinogradima i bananama se jednostavno ne bave na veliko, dok recimo na Madeiri svako malo možete vidjeti vinograd i plantažu banana, ovamo to nije slučaj, možete naći pokoje imanje, ali jako jako rijetko, no zato krave i plantaže čajeva možete vidjeti na svakom brežuljku. 

FOTOGALERIJA: